Umirovljenici u Puli dobivaju najveću mirovinu: Najniži iznosi u ova tri grada
Najvišu prosječnu mirovinu od 614 eura dobivaju umirovljenici u Puli. Iznos njihovog primanja je 142 eura viši od onoga koji primaju u Gospiću.
16:18 2 h 11.03.2026
11. studeni 2019.

Ilustracija (Pixabay)
Proširenjem prava na zapošljavanje na pola radnog vremena uz zadržavanje cijele mirovine država je od ove godine poprilično zakomplicirala stvari. Raditi mogu građani u starosnoj i prijevremenoj mirovini, no ne i 200.000 osoba s obiteljskom, dok se za 255.000 umirovljenika s najnižom mirovinom ona u slučaju radnog odnosa ukida, odnosno umanjuje. Šire mogućnosti imaju umirovljeni vojnici i policajci jer, za razliku od ostalih, mogu birati rad na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine. No, do prave nejednakosti dolazimo kada govorimo o invalidskim mirovinama, jer umirovljeni HRVI ima daleko veća prava od ostalih i to bez – revizije!
Umirovljeni hrvatski branitelj može raditi do polovice punog radnog vremena bez obustave ili smanjenja mirovine, dakle kao i ostali. Riječ je o braniteljima bez statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida. Njih je svega 1.333, a najniža mirovina iznosi im 3.057 kuna. S druge strane, invalidska braniteljska mirovina je 5.770 kuna, koliko u prosjeku prima 54.489 umirovljenih branitelja sa statusom HRVI.
Ako ste HRVI u invalidskoj mirovini zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, možete raditi na puno radno vrijeme uz smanjenje mirovine za jednu trećinu. Dakle, uz cijelu plaću imate opciju dobivati i dvije trećine mirovine. Pritom, nećete ići na reviziju svog invaliditeta. Pravo na rad veće je nego kod običnih umirovljenika, umirovljenih vojnika i policajaca, ali i invalida.
Također, ako ste HRVI u invalidskoj mirovini zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, možete raditi manje od 3,5 sati dnevno bez obustave ili smanjenja mirovine. Čak ni u tom slučaju nema revizije pa je lažnog ratnog invalida u mirovini nemoguće detektirati čak i kroz rad. Valja reći kako je velik dio HRVI statusa dobiven temeljem PTSP-a, a ne fizičke invalidnosti.
Navedena prava ostvaruju se prema posebnom zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja od 1.1. 2019. godine.
S druge strane, ako ste “obični” umirovljeni invalid rada, pravila su posve drugačija. Korisniku invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti koji se zaposli, mirovina se obustavlja i podliježe obaveznom kontrolnom pregledu. Ako se na kontrolnom pregledu utvrdi da invalidnost ne postoji jer se zdravstveno stanje poboljšalo, osoba gubi pravo na invalidsku mirovinu.
Postavlja se slijedom toga sasvim logično pitanje. Kako osoba može raditi ako je potpuno nesposobna za rad i ako je pravo na invalidsku mirovinu ostvarila isključivo temeljem te činjenice? Zakon je upravo zato predvidio automatsku reviziju. U slučaju da se pokaže kako je odjednom došlo do sposobnosti za rad, posljedično tomu i ukidanje invalidske mirovine. No, ne i kod ratnih vojnih invalida, jer revizije statusa naprosto – nema.
Kod djelomičnog gubitka radne sposobnosti, umirovljenom invalidu rada u slučaju zaposlenja mirovina se ne obustavlja, nego se umanjuje za pola.
Usporedbe radi, u invalidskoj mirovini je 114.517 građana i ona je gotovo triput manja od braniteljskih invalidskih mirovina, jer iznosi u prosjeku svega 2.046 kuna.
HZMO otkrio datum isplate mirovina za siječanj: Nekima će stići veći iznosi nego prije
U srijedu, 8. veljače 2023. kreće isplata mirovina za siječanj, potvrdio je HZMO
10:13 1132 d 03.02.2023
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 113 d 18.11.2025