Istaknuto Cijene i plaće više, a mirovine iste: Šemper objasnio zašto su rasle samo 0,7 posto

Cijene i plaće više, a mirovine iste: Šemper objasnio zašto su rasle samo 0,7 posto

Jasmina Grgurić Zanze
Jasmina Grgurić Zanze

08. svibanj 2020.

Google Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu
Facebook X Linkedin Mail

Cijene su rasle, plaće isto, ali umirovljenike je na prvom ovogodišnjem usklađivanju mirovina prema ove dvije stavke dočekala “povišica” od svega 0,7 posto. Jedva osjetno povećanje dobili su na travanjskim mirovinama uz zaostatke za protekle mjesece. Razočaranje nisu skrivali, a kako je do toga uopće došlo objasnio je ekonomski stručnjak iz redova umirovljenika, Željko Šemper.

Ilustracija: Pixabay

Računi za grijanje ove zime stizali su s paprenim iznosima, poskupila je i hrana, rasle su i plaće… Umirovljenici su se poveselili redovnom povećanju mirovine, no u travnju ih je dočekao hladni tuš – “povišica” od samo 0,7 posto. Ekonomist Željko Šemper (HSU) za Hrvatski umirovljenički list pojašnjava zašto nam je prvo ovogodišnje usklađivanje mirovina prema rastu troškova i plaća donijelo takav mizerni postotak kada vidimo i rast cijena i rast plaća.

Komplicirana formula koja nam donosi malo

Dio razloga leži i u formuli prema kojoj se mirovine usklađuju u omjeru 70:30 u oba polugodišta. No, dosad je prvo usklađivanje išlo samo u siječnju u tom omjeru, dok je u srpnju on bio 50:50. Zato je prvo usklađivanje u siječnju bilo ipak malo veće ranije, dok je ono srpanjsko uvijek donosila veći postotak. Primjerice, usklađivanja su prijašnjih godina donosila rast u 2017. od 0,65%, u 2018. od 0,94% te u 2019. od 1,15%. U srpnju su međutim bilo veći; 2017. od 2,10%, 2018. od 2,70% i 2019. od 2,44%.

Tako smo dio postotka usklađivanja mirovina, pojašnjava Šemper, umjesto 1. srpnja u četiri zadnje godine dobivali tek od 1. siječnja slijedeće godine, kad nam je inflacija malo „pogrickala“ svaku povišicu!

Tri scenarija usklađivanja mirovina:

1. Ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa manji ili jednak 50%, stopa usklađivanja mirovina određuje se tako da se zbroji 30% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 70% stope promjene prosječne bruto plaće
2. Ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa veći od 50%, stopa usklađivanja mirovina određuje se tako da se zbroji 70% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 30% stope promjene prosječne bruto plaće.
3. U slučaju kada je stopa usklađivanja aktualne vrijednosti mirovine jednaka nuli ili manja od nule, mirovine se ne usklađuju. To znači da se u uvjetima kada padaju potrošačke cijene i/ili plaće u promatranom polugodištu mirovine ne usklađuju u odnosu na prethodno polugodište.

Aktualna vrijednost mirovine (AVM) po godini staža trenutno iznosi 68,45 kuna i usklađuje se dvaput godišnje prema primjeni navedenog omjera rasta cijena i plaća.

No, što je s rastom cijena i plaća?

“U zadnje dvije godine potrošačke cijene se kreću u rasponu od 0,2 do 1,1 posto, pa je sadašnje povećanje od 0,7 posto u tom rasponu. Umirovljenici brižno vode računa kako „rastegnuti“ mirovinu i preživjeti od mirovine do mirovine. U trgovinama prate akcije za umirovljenike, svaki dan su svjedoci raznih povećanja, pa ne vjeruju službenoj statistici. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, koji prati cijene oko 700 proizvoda i usluga, vidljivo je da su u prosincu 2019. u odnosu na studeni 2019. godine najviše pale cijene odjeće i obuće od 8,7 posto zbog sezonskih sniženja. Takav pad cijena ublažile su cijene hrane i alkoholnih pića koje su više za 1,3 posto, pa cijene prijevoza za 0,6 posto” – kaže Šemper o cijenama.

Sindikat umirovljenika ima novi cilj: Uz dva postojeća, žele i treće usklađivanje mirovina!

Znači, hrana je poskupjela, ali odjeća je pojeftinila, i to samo zbog velikih sezonskih sniženja.

Plaće su na razini od 0,7 posto, praktički stagniraju, a za to su krive porezne reforme, odnosno neoporezive naknade koje se isplaćuju radnicima “mimo” bruto plaće. Na njih se ne plaćaju doprinosi, što je poslodavcima i te kako povoljnije,  pa nema ni uplata za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Takav se rast plaća ne prikazuje u statistici pa kada nema većih plaća, nema ni većih mirovina. No, ni radnici kojima te naknade danas puno znače, ne donose ništa u budućnosti jer im neće utjecati na iznos mirovine.

rast cijena rast mirovina rast plaća troškovi usklađivanje mirovina Željko Šemper