Čak 69 posto Hrvata nema ušteđevinu s kojom bi dva mjeseca mogli platiti hranu i režije!

Većina hrvatskih građana ne živi na rubu, nego u ponoru siromaštva. Pokazala su to dosad brojna istraživanja, a jedno od najnovijih svrstalo je Hrvatsku u zemlje u kojima se najteže živi. U slučaju smanjenja ili gubitka mjesečnih prihoda, Hrvati bi uglavnom bili prisiljeni ovisiti o pomoći države, jer ne bi imali za hranu i režije.

Kada bi Hrvatima uskratili dvomjesečni prihod, većina kroz ta dva mjeseca ne bi preživjela jer ne bi imala za hranu i režije. Glavni razlog tomu je nedostatak ušteđevine. Među svim zemljama EU-a, situacija je najteža u Hrvatskoj pa tako gotovo petina građana (18 posto) ne bi imala za podmirenje osnovnih životnih troškova ni kada bi im se mjesečni prihodi prepolovili.

Usporedbe radi, taj postotak na razini Europske unije iznosi tek dva posto. Pokazalo je to istraživanje Instituta “Bruegel” iz Bruxellesa pod nazivom „Milijuni Europljana ne mogu izdržati dvomjesečni šok u dohotku bez velikodušnih, ciljanih vladinih mjera“ koje su tijekom proteklih mjeseci proveli Catarina Midões i Mateo Seré, piše Globus.

Kada bi izgubili mjesečni prihod, oko 400.000 hrvatskih građana istog bi se trema našlo na rubu siromaštva. Čak 69 posto Hrvata nema ušteđevinu s kojom bi dva mjeseca mogli financirati troškove prehrane i stanovanja. Na razini EU-a, taj postotak je znatno manji te iznosi 25 posto nemogućnosti preživljavanja dva mjeseca bez prihoda.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Lošije nego kod nas je samo u Litvi gdje se postotak penje na 71 posto. S druge pak strane, u Sloveniji na ušteđevinu ne može računati 58 posto građana, dok je u Austriji ili Malti takvih slučajeva tek 10 posto.

Hrvati su u odnosu na stanovnike imućnijih europskih zemalja puno više ovisni o raznim oblicima državnih pomoći i subvencija, što je pokazala i aktualna kriza uslijed pandemije.