Umirovljenici koji rade kao njegovatelji: 'Unose zrelost, strpljenje i toplinu'
Neki umirovljenici odlučuju se raditi kao njegovatelji. Većinom su zaposleni na pola radnog vremena, a u radu se ističu svojim životnim iskustvom.
09:58 2 h 22.03.2026

Ilustracija: Pixabay
Branitelji Guido Hornik i Žan Glavurtić u suradnji s odvjetnikom Zlatkom Jurlinom istražili su mogućnosti oko povrata uskraćenog dijela braniteljskih mirovina od 10% i to u razdoblju od 1. 4. 2016. do zaključno 1. 9. 2017. godine, piše Direktno.hr.
Zakonom o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (NN 71/10, 130/11, 157/13) određeno je da se od 01.01.2014., a sukladno člancima 3. i 3.a istog Zakona, smanjuju mirovine hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji koje su ostvarene, odnosno određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i koje su povećane prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
“Sukladno pozitivnim propisima kao i odredbama navedenog zakona, smatramo da je pravo na uskratu mirovine u 10-postotnom iznosu prestalo s danom 01.04.2016. godine, dok je Republika Hrvatska tek u 9. mjesecu 2017. godine krenula sa punim isplatama mirovine, dakle uskraćujući vašu mirovinu u 10-postotnom iznosu za 16 mjeseci. U odnosu na ovo pravo pojedini branitelji su podnijeli tužbe po istom pravnom i činjeničnom osnovi, i za sada imamo jednu nepravomoćnu presudu u korist branitelja” – pojasnio je u svom pismu odvjetnik Jurlina.
Vlada je naime u listopadu 2017. godine ukinula smanjenje mirovina većih od 5.000 kuna, doneseno 2014. godine.
Međutim, mirovine ostvarene prema posebnim propisima umanjivale su se u dva navrata. Prvi put to se dogodilo 2010. kada je propisao da se mirovine veće od 3.500 kuna smanjuju za deset posto. Drugo smanjenje od 2014. odnosilo se na mirovine veće od 5.000 kuna, što je ukinuto odlukom Vlade 2017. godine. To znači da su braniteljima s mirovinom većom od 5.000 kuna mirovine umanjene dvaput za deset posto, jer su odredbe prvog smanjena čitavo vrijeme na snazi.
Primjerice, ako je netko imao mirovinu 5.500 kuna, u 16 mjeseci država ga je dvostrukim umanjenjem od deset posto “oštetila” za 17.600 kuna, što znači da branitelju duguje 8.800 kuna.
Prilikom redovnog usklađivanja mirovina, dio branitelja zbog svega nekoliko desetaka kuna prelazi navedeni iznos od 3.500 kuna koji je podložan umanjenju. No, te se mirovine umanjuju samo do tog iznosa kako se ne bi našli u situaciji da prime manju mirovinu nego što je ona bila prije usklađenja. U njihovom slučaju radi se o 350 kuna.
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 124 d 18.11.2025