Zasebni fondovi: Donosimo kako se financiraju mirovine svećenika, svaka biskupija ima svoja pravila
Država je do 2009. morala Katoličkoj crkvi davati dodatnih 20 posto za mirovine svećenika. Financiranje mirovina svećenika je sada riješeno posebnim financijskim sustavima koje ima svaka biskupija, odnosno nadbiskupija, a odnedavno postoji i mogućnost ranijeg odlaska u mirovinu.
Ilustracija: Pixabay
Iako se tako ne čini, svećenici također idu u mirovinu. Njihova su mirovinska prava određena redovitim propisima, kanonskim pravom, ali i Vatikanskim ugovorima. Dodatne odredbe mogu se naći i u financijskim sustavima svake pojedine biskupije. Kako nam je još ranije objasnio bivši hrvatski veleposlanik u Vatikanu, Ivica Maštruko, svećenici u mirovinu idu na uobičajen način, dakle kad ispune uvjet dobi i staža, a velikih razlika nema, osim u skrbi, koja je ipak bolje uređena na crkvenoj razini. No, mnogi ostaju u službi zbog nedostatka kadrova.
Mirovine je prije pokrivala država
Mirovine za svećenstvo se isplaćuju iz državnog proračuna, kao i sve druge mirovine. No, iznosi za mirovine posebno su uređeni Ugovorom o gospodarskim pitanjima između Svete Stolice i Republike Hrvatske iz 1999. godine. Člankom 9. tog Ugovora propisano je da “radi rješavanja pitanja mirovinskoga osiguranja članova klera, redovnika i redovnica koji su navršili 65 godina života, a čije mirovinsko osiguranje do sada nije sustavno riješeno, Republika Hrvatska će tijekom prvih deset godina primjene ovoga Ugovora novčani iznos o kojem se govori u članku 6. ovoga Ugovora isplaćivati uvećan za 20 posto.”
U članku 6., pak, stoji da će Republika Hrvatska Katoličkoj crkvi “mjesečno davati iz godišnjega državnoga proračuna iznos koji odgovara dvjema prosječnim bruto plaćama pomnoženim s brojem župa koje postoje u Republici Hrvatskoj na dan stupanja na snagu ovoga Ugovora.” Valja reći kako se broj župa mijenjao iz godine u godinu, kao i iznos prosječne bruto plaće. Ipak, ove odredbe se nisu odnosile na cjelokupni kler.
– Neki crkveni službenici primaju državne plaće te automatski uplaćuju određeni iznos u državni mirovinski fond od kojega će dobivati mirovinu, kada za nju ispune zakonske uvjete. Ostali klerici redovnici i redovnice redovito uplaćuju za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Navedena se odluka odnosi samo na klerike, redovnike i redovnice koji su navršili 65 godina života, a nisu sredili pitanje mirovinskog osiguranja, pojašnjava Nikola Škalabrin u svom znanstvenom radu “Upravljanje dobrima”.
Moguć raniji odlazak u mirovinu
Primjerice, spomenute 1999. godine, država je izdvojila ukupno 190 milijuna kuna (25,2 milijuna eura) za potrebe Crkve. Taj je novac razdijeljen u 10 rata, a za mirovinsko osiguranje svećenstva je, objašnjava Škalabrin, tada izdvojeno 38 milijuna kuna (nešto više od pet milijuna eura).
Još 2009. država je prestala davati dodatnih 20 posto za mirovine svećenstva. U međuvremenu, 2021. je Zakonom o dopunama Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, računanje staža osiguranja s povećanim trajanjem i snižavanje dobne granice za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu omogućeno i osobama s invaliditetom samostalnim obveznicima plaćanja doprinosa, među koje spadaju, kako piše na stranicama HZMO-a, i “svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice.” Doduše, svećenici se u samom Zakonu o stažu osiguranja s povećanim trajanjem ne spominju ni u kojem kontekstu.
Zaseban financijski sustav
Od 2001., opet temeljem Vatikanskih ugovora, uspostavljen je i Financijski sustav Katoličke crkve u Hrvatskoj, dok je pri Hrvatskoj je biskupskoj konferenciji osnovana Središnja ustanova za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika. Lokalne, odnosno biskupijske i nadbiskupijske ustanove iz državnih sredstava osigurale su fond kojim, između ostalog, podupiru i uzdržavanje svećenika.
Tek sada dolazimo do dijela s obračunom mirovina. Glas Koncila tako navodi izvadak iz Pravilniku za provedbu financijskoga sustava u Zadarskoj nadbiskupiji, koji u članku 26. kaže da “umirovljeni klerici imaju pravo na smještaj u Svećeničkom domu ili drugoj prikladnoj ustanovi, kao i pravo na njegu, liječenje i mjesečnu mirovinu u skladu s propisima Nadbiskupijske ustanove za uzdržavanje klera”. U članku 27., pak, stoji da se mirovina svećenicima isplaćuje mjesečno po iznosu osnovice za obračun bodovnog salda, a onima koji su službovali samo dio godina u nadbiskupiji, mirovina se računa proporcionalno godinama službe.
Pronašli smo i Odredbe o provedbi financijskog sustava u Požeškoj biskupiji koje su na snagu stupile ove godine. Njima je propisano da je “svaki župnik dužan iz župne blagajne uplatiti biskupijskom Ekonomatu godišnji doprinos za svećenički mirovinski fond u iznosu od 40 posto visine godišnjeg doprinosa župne blagajne za uzdržavanje središnjih biskupijskih ustanova”. Taj doprinos, pak, iznosi jedan euro po vjerniku, s time da se broj vjernika računa prema Popisu stanovništva iz 2021. godine.
