Kako svećenici i časne odlaze u mirovinu? Istražili smo sve aspekte, razlika je samo u jednoj stvari

Katolička crkva je institucija koja u Hrvatskoj ima velik utjecaj. No, kad je novac u pitanju posebno je tajanstvena. Uoči Uskrsa odlučili smo istražiti na koji način svećenici i časne sestre odlaze u mirovinu. Detalje nam je otkrio bivši veleposlanik pri Svetoj Stolici, Ivica Maštruko.

Odlazak u crkvu većini je Hrvata vrlo važan čin. Prema posljednjem popisu stanovništva gotovo 79 posto žitelja Hrvatske su katolici. S oltara u televizijskom prijenosu misa često propovijedaju stariji svećenici, koji bi po regularnim propisima već trebali biti u mirovini. Uostalom nadbiskup Josip Bozanić je nedavno navršio 74 godine, a papa Franjo ima 86 godina.

Pitanje je ide li svećenstvo uopće u mirovinu? Ako ide, koji su uvjeti, kako im se mirovina isplaćuje i kako izgleda život u mirovini? Na ta pitanja odgovorio nam je bivši hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici, Ivica Maštruko.

– Svećenici u mirovinu idu na normalan način, kad napune godine mirovinskog staža i dob kad idu u mirovinu. Onda idu u mirovinu po izrečenom stanju, o čemu ovisi idu li u invalidsku, u dom za svećenike ili primaju mirovinu ako imaju drugačiji smještaj. Tako da nema velikih razlika. S obzirom da su svećenici u istoj situaciji u Hrvatskoj kao javni i privatni sektor, jer im nedostaje kadra, manjak je svećeničkih zvanja, a presušio je i izvor svećenika za Hrvatsku koji su dolazili iz BiH, jer i tamo nedostaje svećenika, onda ih se ovisno o zdravstvenom stanju zadržava da obavljaju dužnost, objasnio nam je Maštruko, dodavši da postoje kriteriji umirovljenja svećenstva, ali se postupa po stanju na terenu.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Mirovina kao kazna

Kanonsko pravo je podosta drugačije od svjetovnih zakona i propisa pa odlazak u mirovinu može biti i jedan oblik kazne. Ako neki župnik prekrši kanon i zgriješi, biskup ga može prisilno poslati u mirovinu, ako župnik ispunjava uvjete za nju.

– To su disciplinske mjere, odnosno mjere zbog propusta, grešaka i raznih stvari. Biskup može uvijek zbog situacije i veličine grijeha, ako ga ima, svećenika prenijeti iz župe u župu, može ga i umiroviti; ovisi u kojoj je dobi i koliko ima ostvarenog staža. Biskup ima na području svoje župe, bez obzira na druge, pa i na Hrvatsku biskupsku konferenciju, glavnu riječ i može poduzimati mjere u okviru propisa kanonskog prava. Osim umirovljenja ili slanja iz župe u župu, može to rješavati sudskim putem, može mu izreći zabranu dijeljenja pričesti ili služenja misa na određeno razdoblje ili za stalno, ovisno o grijehu, otkrio je Maštruko.

Novac pripada Crkvi

Što se, pak, časnih sestara tiče, one također idu u mirovinu ovisno o dobi i stažu. Staž obično prikupljaju radom u zdravstvenim ili socijalnim ustanovama. No, kod njih sve ovisi o statusu. Naime, neke časne sestre su formalne zaposlenice bolnica, odnosno domova za djecu ili starije osobe, a neke su na ispomoći i djeluju volonterski. Maštruko kaže da o tome ovisi kakva i kolika će im mirovina biti.

Također, svećenici i časne sestre mogu određivati gdje će biti isplaćena mirovina. Naime, rijetki posjeduju vlastite bankovne račune, pa novac uglavnom sjeda svećeničkom, odnosno sestrinskom redu ili ustanovi koja će se za njih skrbiti u mirovini. To je ujedno i jedno od bitnih pravila kanonskog prava, koje propisuje da su sav novac kojeg su zaradili svećenici ili sestre pripada ustanovi, odnosno župi, biskupiji ili redu kojem pripadaju.

Bolja skrb u starosti

Maštruko je objasnio da se mirovine umirovljenim svećenicima i časnim sestrama isplaćuju iz državnog proračuna, kao u biti i svim ostalim umirovljenicima. Što je onda drugačije u odnosu na puk? Bivši veleposlanik u Vatikanu tvrdi da je to skrb koju svećenici primaju nakon umirovljenja. Svećenici ne moraju čekati na mjesto u domu više od desetljeća, a vjerojatno ga ni ne plaćaju, s obzirom na to da njihove mirovine sjedaju na račune crkvenih institucija.

– Imaju svećeničke domove. To je obično uređeno na području biskupije za biskupe i svećenike koji imaju potpunu uslugu. Smještaj je riješen u okviru vjerskih ustanova, samostana, brige drugih ustanova… Imaju bolje riješen socijalni mirovinski status, imaju riješenu zdravstvenu zaštitu, sigurnost im je veća. To je riješeno ugovorima između RH i Svete Stolice i regulirano na daleko bolji i efikasniji način, zaključio je Maštruko.