Više od 600.000 umirovljenika živi s mirovinom koja je manja od 470 eura

Kako god da izračunamo prosjeke mirovinskih primanja hrvatskih građana, činjenica je da većina njih živi s manje. To potvrđuje onu već poznatu izreku da neki jednu kupus, neki meso, a zajedno jedu sarmu. Zabrinjavajuć je podatak da s primanjima ispod 470 eura svaki mjesec preživljava više od 600.000 umirovljenika. Zbrku u prosjecima stvaraju i mirovine priznate ili određene prema posebnim propisima, a koje su i četiri puta veće. Tako nekadašnji saborski zastupnici, članovi Vlade i suci Ustavnog suda primaju više od 2.000 eura.

Alarmantan je podatak da 611.800 umirovljenika mjesec preživljava s mirovinom koja je manja od 470 eura. Upravo toliko, 472 eura točno, iznosi prosječna mirovina svih 1,13 milijuna građana umirovljenih prema općim propisima. Ispod toga prosjeka nalazi se, dakle, oko 55 posto umirovljenika.

Oko 60 posto građana s ispodprosječnim mirovinama

Doduše, među njima su i mirovine koje Hrvatska isplaćuje prema međunarodnim ugovorima, najčešće umirovljenicima koji žive vani te su ovdje odradili tek dio radnog staža. Takvih korisnika je, prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje, 187.200, a prosječna primanja iznose im 158 eura. Međutim, u prosjek su uračunati i korisnici koji primaju dio obiteljske mirovine, a bez njih prosječna primanja dodatno padaju na 459 eura.

Čak i kada međunarodne mirovine stavimo na stranu, situacija nije puno bolja. Naime, prosječna mirovinska primanja tada se penju na 534 eura. To se odnosi na ukupno 945.000 svih umirovljenih. Među njima, ispod 540 eura mirovinu ostvaruje oko 561.500 građana, što je oko 60 posto. Što je prosjek veći, to je više onih koji se nalaze ispod njega pa tako i u ovom slučaju.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Prosjek uvelike podižu mirovine po posebnim propisima

Uz ove kategorije prosječnih primanja, Zavod za mirovinsko osiguranje prikazuje podatak o 580 eura prosječne mirovine. Nju čine svi umirovljenici, uključujući i one prema posebnim propisima, poput branitelja, vojske, policije i HVO-a, a bez međunarodnih ugovora. Upravo se na toliku prosječnu mirovinu, koju u javnosti komunicira i sam premijer, umirovljenici žale, jer je većina njih prilično ispod te cifre. Taj se podatak pak koristi za prikaz udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći kako bi se navuklo više od 40 posto, mada je realno udio niži kada na stranu stavimo ‘povlaštene’ kategorije, o čemu smo pisali ovdje.

Da prosjeke podižu mirovine prema posebnim propisima, jasno govore i podaci. Tako je u lipnju isplaćeno 71.724 mirovina braniteljima umirovljenima prema posebnom zakonu. Njihova prosječna mirovina je 1.136 eura. Znatno manje od toga, ali opet iznad prosjeka, 749 eura prima i 16.154 umirovljenih vojnika i policajaca prema posebnom zakonu. Nekadašnji pripadnici HVO-a imaju također iznadprosječnih 628 eura, koliko prima njih 7.182.

Ipak, treba reći da su među umirovljenima prema općim propisima i oni čije su mirovine priznate ili određene i prema posebnim propisima. Drugim riječima, riječ je o kombiniranim primanjima i na temelju rada i na temelju povlastica. Takvih je 186.734, a među njima najveću mirovinu prima 672 nekadašnjih saborskih zastupnika, članova Vlade i sudaca Ustavnog suda. Njihova mirovina iznosi 2.042 eura.