Mirovine nikad veće, ali njihov udio u plaći jedan je od najnižih u zadnjih 11 godina

Udio lipanjskih mirovina u prosječnoj plaći drugi je najniži udio u posljednjih 11 godina, prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje. Sada iznosi 43,9 posto, ako gledamo najviši prosjek i radničkih i povlaštenih mirovina zajedno, a koji iznosi 580 eura. Bez dijela umirovljenih prema posebnim propisima, udio mirovine u prosječnoj plaći iznosi oko 40 posto. Glavni ‘krivac’ je rast plaća, što se onda negativno odražava na ovu komparaciju.

Zavod za mirovinsko osiguranje isplaćuje ukupno oko 1,2 milijuna mirovina umirovljenicima u Hrvatskoj i inozemstvu. Prosječna mirovina svih korisnika je 516 eura. Kada maknemo one prema međunarodnim ugovorima, prosjek se penje na 580 eura. Upravo ovu brojku, u kojoj su i mirovine prema posebnim propisima, HZMO koristi da bi prikazao udio mirovine u plaći.

Drugi najniži mjesečni udio u posljednjih 11 godina

Prosječna plaća za travanj, što je posljednji podatak Državnog zavoda za statistiku, je 1.323 eura. Udio najvećeg mirovinskog prosjeka prema tome iznosi 43,9 posto. Mirovine nikada nisu bile veće, nedavno je ona prosječna prešla cifru od 500 eura pa ipak, udio u plaćama, koje su u ožujku Vladinom odlukom doživjele rekordan rast, manji je nego lani.

Tako je na isplati u lipnju prošle godine udio iznosio nešto viših 44,2 posto. Od 2013. godine do danas, udio u plaći je samo jednom bio niži nego što je sada, i to 2022. kada je na lipanjskoj isplati iznosio 42,8 posto. Najveći je bio 2014. godine s 48,3 posto, no tada su i mirovine i plaće bile niže nego danas. Naime, prosječna plaća tada je iznosila svega 734 eura, a prosječna mirovina 321 euro. To čini udio od oko 44 posto, otprilike kako je i danas, samo što je tada izračun prosječne mirovine bio drugačiji.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Dobra vijest je da će udio rasti nakon usklađivanja od 1. srpnja. Međutim, umirovljenici će to osjetiti sa zakašnjenjem tek na isplatama u rujnu. Premda se očekivalo da će se od 1. srpnja početi primjenjivati nova formula usklađivanja u omjeru 85:15, umjesto 70:30, prema povoljnijem indeksu rasta, to se ipak neće dogoditi. Ipak, srpanjsko usklađivanje bi, zbog velikog skoka u plaćama, trebalo biti veće od onog siječanjskog od 4,19 posto.

Svakom četvrtom umirovljeniku udio svega 27 posto

Rast plaća u ožujku za 78 eura u prosjeku odrazio se negativno na udio mirovine još prošloga mjeseca, o čemu smo pisali ovdje. Do rekordnog pada udjela došlo je ubrzo nakon njegova rekordna rasta u veljači. Do toga je došlo jer su plaće za prosinac pale, a mirovine od siječnja rasle za pojedine skupine umirovljenika. Udio je tada iznosio 46,7 posto i bio je na godišnjoj razini za siječanj najveći u proteklih sedam godina, o čemu više možete čitati ovdje.

Ipak, gledamo li samo mirovine prema općim propisima, prosjek za 1,13 umirovljenih je 472 eura. Maknemo li isplate prema međunarodnim ugovorima, prosjek se penje na 534 eura. Prosjek takve mirovine u prosječnoj plaći je 40,4 posto, što bi bio i realni pokazatelj, bez visokih mirovina ostvarenih prema posebnim propisima, ali i bez iznimno niskih mirovina prema koje HZMO isplaćuje prema međunarodnim ugovorima.

Unatoč nikad većim mirovinama, treba istaknuti tri kategorije umirovljenika koje se ne mogu pohvaliti. Među njima su prvenstveno oni s najnižom mirovinom. Ona u prosjeku iznosi svega 366 eura, a prima je svaki četvrti umirovljenik u Hrvatskoj, odnosno 25 posto njih. Udio takve mirovine u prosječnoj plaći je samo 27,7 posto. Invalidska mirovina je prosječnih 390 eura, što čini 29,5 posto udjela u prosječnoj plaći, a prima je više od 87.000 korisnika. Obiteljska mirovina je također ispod prosjeka s 450 eura, što je 34 posto udjela u plaći, a prima je oko 16.000 hrvatskih građana.