Sve manje odlazimo u prijevremenu mirovinu: Evo tko ima pravo na ukidanje penalizacije

Zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) isplatio je u ponedjeljak povećane prijevremene starosne mirovine bez penalizacije za sve korisnike starije od 70 godina, o čemu smo pisali ovdje. Umanjenje, odnosno kazna zbog ranijeg odlaska u mirovinu, ukinuto je od 1. siječnja 2026. godine. Oni koji su navršili 70 godina do kraja 2025. dobili su razliku za siječanj i veljaču, a zatim će dalje u travnju, kada im dođe mirovina za ožujak, dobivati ukupnu mirovinu bez umanjenja. 

Tko ima pravo na ukidanje penalizacije

Prosječno povećanje prijevremenih mirovina ukidanjem penalizacije iznosi 52,69 eura mjesečno, pri čemu ima znatno nižih, ali i znatno viših iznosa, jer svaki korisnik ima svoju situaciju, ovisno o visini umanjenja i vremenu kada je išao u mirovinu. Isplata za dva mjeseca zaostataka iznosi oko 105 eura, za što je osigurano oko 12 milijuna eura, što će godišnje koštati oko 80 milijuna eura. Povećanjem je sada obuhvaćeno 119.033 korisnika, a HZMO očekuje da će ta brojka do kraja godine narasti na 127.000 korisnika.

- Sada su obuhvaćeni svi oni koji su do 31. prosinca 2025. navršili 70 godina života. Međutim, svi oni koji nadalje budu navršavali 70 godina, a u prijevremenoj starosnoj su mirovini, oni će od prvog dana sljedećeg mjeseca također dobiti mirovinu bez penalizacije. Ako je umirovljenik recimo 17. ožujka navršio 70 godina, od 1. travnja ima pravo od prvog dana sljedećeg mjeseca, pojasnio je u HRT-ovoj emisiji 'Studio 4' zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Srećko Vuković.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Zamjenik HZMO-a podsjeća da postoje četiri režima penalizacije od 1999. do danas. Jedan je onaj koji je trajao od 1999. do 31. listopada 2010. kada su sve mirovine za pet godina ranijeg odlaska umanjene za devet posto. U režimu između 2010. i 2013. bilo je umanjenje od devet do 20,4 posto, a od 2014. do 2018. to je bilo šest posto, ali gornja granica je također bila 20,4 posto. Od 1. siječnja 2019. svi koji idu u prijevremenu starosnu mirovinu imaju umanjenje 0,2 posto po mjesecu, dakle maksimalno mogućih 12 posto.

Odlazaka u prijevremenu mirovinu sve je manje

Hrvati danas sve manje idu u prijevremenu mirovinu. Nekada je bio čest slučaj da se što prije odlazi u mirovinu pa su prijevremene mirovine bile češće korištene, a sada je ipak trend da ljudi ostanu što dulje na tržištu rada, dijelom i zbog inflacije i cijena, pri čemu je plaća puno bolja opcija od mirovine. 

- Upravo zbog takvog posebnog položaja prijevremenih umirovljenika nakon rata, gubitka radnih mjesta, propasti poduzeća, puno ljudi nije imalo drugog izlaza nego otići u prijevremenu starosnu mirovinu, ne svojom željom, nego im je to bio jedini izlaz. U Europi je trend da umanjenje bude trajno kada netko jednom ode u prijevremenu mirovinu. Većina zemalja ima veće i trajno umanjenje. Hrvatska je sada otišla u jednom drugom pravcu zbog njezina specifikuma, jer hrvatski prijevremeni umirovljenici najčešće nisu birali, nego su morali otići u prijevremenu starosnu mirovinu, pojasnio je Vuković. 

Trendovi se mijenjaju i više ne postoji 'boom' odlazaka u prijevremenu mirovinu. Građani danas nastoje dulje raditi i uplaćivati doprinose kako bi primali veće mirovine. Raniji izlazak iz svijeta rada nije poželjan ni za korisnika ni za sustav pa je država, podsjeća Vuković, uvela bonifikaciju za dulji rad.  Ako muškarci radi nakon 65 godina, a žene nakon 64 godine, dobivaju bonifikaciju od 0,45 posto po mjesecu duljeg ostanka u svijetu rada. 

- Na primjer, ako muškarac ode u mirovinu sa 67 godina, povećava si mirovinu za 10,8 posto zato što je ostao u svijetu rada. Naravno, oni koji mogu i koji smatraju da su sposobni raditi nakon 65 godine, zaključio je Vuković.

Pravo se ne odnosi na korisnike obiteljskih mirovina

Zamjenik ravnatelja HZMO-a pojasnio je da se ukidanje penalizacije ne odnosi na korisnike obiteljskih mirovina iza smrti korisnika prijevremenih mirovina. Dakle, pravo obuhvaća samo živuće korisnike. Vuković ipak podsjeća da su obiteljske mirovine 2023. rasle za deset posto, kada je uveden i dio obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu, a danas je 116.000 takvih korisnika s isplatom od 122 eura mjesečno u prosjeku uz svoju mirovinu. 

HZMO je prošlog mjeseca isplatio i deset posto uvećane invalidske mirovine za oko 218.000 umirovljenika, a u prosjeku je riječ o 72 eura više, o čemu smo pisali ovdje. Svi umirovljenici u travnju će dobiti i siječanjsko usklađivanje za 2,86 posto sa zaostacima za siječanj i veljaču. 

Vuković je podsjetio i da su najniže mirovine zakonskim izmjenama od srpnja prošle godine već treći put povećane za tri posto te danas iznose 106 posto aktualne vrijednosti mirovine. Tu je i godišnji dodatak za sve umirovljenike, isplaćen prvi put u prosincu prema vrijednosti od šest eura po godini staža. Vlada će u listopadu ove godine donijeti odluku kolika će biti vrijednost po godini staža ovogodišnjeg dodatka. HZMO je ovoga tjedna isplatio i nacionalnu naknadu za starije osobe i doplatak za djecu. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.