Pučka pravobraniteljica o siromaštvu starijih osoba: 'U riziku je čak 64 posto samaca'

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter predstavila je danas Izvješće za 2025. godinu, a koje sadrži ocjenu stanja ljudskih prava u Hrvatskoj, pri čemu je izdana 181 preporuka nadležnim tijelima. Dobar dio izvješća tiče se siromaštva starijih osoba, neadekvatnosti mirovina, umirovljenika i domova za starije. Pravobraniteljica upozorava na nemoć građana pred sustavom koji je preopterećen. 

Sve više starijih u riziku od siromaštva

Prošle godine pučkoj se pravobraniteljici obratio najveći broj građana u preko 30 godina postojanja institucije. Otvorila je 4.491 novi predmet po pritužbama ili na vlastitu inicijativu, što je čak 21 posto više nego godinu ranije, kada je također zabilježen najveći broj pritužbi do tada. Rekordan je i broj pritužbi koje su građani uputili u jednom području i to vezano uz pravo na zdravlje, njih čak 525. Lani je 39,4 posto osoba starijih od 60 godina bilo u riziku od siromaštva, dok je taj postotak kod starijih osoba koje žive same iznosio čak 64 posto. Prag siromaštva za jednočlano kućanstvo je prošle godine iznosio 752,83 eura mjesečno, a koliko je starijih ugroženo pisali smo ovdje. 

- Nedovoljno je bila dostupna zdravstvena zaštita. Građani su i dalje dugo čekali na preglede, a u posebno su teškom položaju bili onkološki i palijativni pacijenti. Vidljivi su bili propusti u djelovanju socijalne države te je nastavio rasti broj starijih osoba u riziku od siromaštva. Izrazi netrpeljivosti prema manjinskim skupinama bili su učestaliji i izravniji. Raširen je bio govor mržnje, posebno online, a širile su se i dezinformacije i lažne vijesti. Zatvori su i dalje popunjeni preko svojih kapaciteta, zbog čega su uvjeti smještaja neodgovarajući, a takva je i zdravstvena skrb zatvorenika, rekla je, između ostaloga, pravobraniteljica. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Unatoč stagnaciji pa čak i regresiji pojedinih prava, u 2025. godini došlo je i do nekih pozitivnih pomaka. Među njima su i provedba prvog strateškog dokumenta za priuštivo stanovanje, promjene načina usklađivanja mirovina, sustavna objava sudskih presuda, proširenje zaštite prijavitelja nepravilnosti (takozvanih zviždača) i kada se obrate izravno policiji i DORH-u, kao i početak rada na nekima od potrebnih strateških dokumenata. Za dio građana ukinuta je i obveza osobnog dolaska u HZZO jednom u tri mjeseca kako ne bi izgubili obvezno zdravstveno osiguranje.

Svi se lijekovi protiv demencije nadoplaćuju 

Pučka pravobraniteljica predstavila je i posebno izvješće 'Prava starijih osoba u Hrvatskoj' uz 32 preporuke, izrađeno s ciljem stavljanja prava starijih osoba u veći fokus. Sada se po prvi puta detaljnije ukazuje na probleme osoba koje žive s demencijom, uključujući s Alzheimerom. Tako u Hrvatskoj niti jedan antidementiv nije na Osnovnoj listi lijekova HZZO-a, već se svi moraju nadoplatiti, a u ustanovama socijalne skrbi ima mjesta tek za 1,3 posto, točnije za 659 od 48.842 osoba koje žive s demencijom, pri čemu u gotovo polovici županija tih mjesta ni nema.

Podsjeća da Hrvatski sabor još uvijek nije raspravio godišnja izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. niti za 2024. godinu, kao ni posebno izvješće “Utjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost - preporuke za jačanje otpornosti na buduće krize“ koje je predala prije četiri godine. Dakle, od sada na raspravu u Hrvatskom saboru čekaju čak tri godišnja i dva posebna izvješća pučke pravobraniteljice.  

- Odgađanjem rasprave o njima propušta se posvetiti pažnju problemima koje građani prijavljuju, koristiti izvješća dok su podatci u njima aktualni te omogućiti da se u Saboru raspravlja o njihovim uzrocima, koji proizlaze iz rada različitih tijela, a što je važno za zaštitu ljudskih prava i vladavine prava u Hrvatskoj, zaključila je pučka pravobraniteljica. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.