Vaši zglobovi traže pažnju i to je sasvim normalno. Ukočenost ili 'teški' koraci, to nisu samo godine. Evo što se zapravo događa u vašim zglobovima.
Zdravlje
09:00 1 d 27.04.2026
Doznajemo koliko je najnižih i najviših mirovina iz oba stupa, evo što to znači
Država je povećala jednokratnu isplatu mirovinske štednje iz drugog stupa na 20 posto. To znači da prilikom odlaska u mirovinu građani mogu odmah na račun dobiti nekoliko tisuća eura. Međutim, tu opciju nemaju korisnici najniže mirovine iz prvog stupa. Njih je trenutno oko 1.300, dok je korisnika najviše mirovine među onima iz oba stupa, kako doznajemo iz HZMO-a, oko 400.
Štednja | Ilustracija/Pexels
Iz oba mirovinska stupa mirovinu prima samo oko 19.600 umirovljenika. Osnovna mirovina im u prosjeku iznosi 765 eura, uz što dobivaju prosječnih 100 eura iz drugog stupa, o čemu više možete čitati ovdje. Dvostupne mirovine rezultat su visokih plaća, ali i natprosječnih godina radnog staža, zbog čega su isplative starijim građanima. Međutim, nije svima tako. Naime, među njima je oko 1.300 korisnika najniže mirovine, dok je s druge strane oko 400 korisnika one najviše. I jedni i drugi imaju određena ograničenja, pri čemu su najviše zakinuti oni koji imaju najmanje.
Zakinuti za 20 posto jednokratne isplate iz drugog stupa
Umirovljenici s najnižom mirovinom ne mogu dobiti jednokratnu isplatu do 20 posto ukupne mirovine štednje. Isto tako, ni najniže ni najviše mirovine ne sadrže dodatak od 27 posto. To znači da ni jedni ni drugi nisu osjetili rast ovog dodatka s 20,25 posto na 27 posto za korisnike iz oba mirovinska stupa, o čemu smo pisali ovdje.
– Sredinom listopada evidentirano je 11.515 korisnika starosne osnovne mirovine, od čega je 529 korisnika najniže mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i 212 korisnika najviše mirovine prema Zakonu o najvišoj mirovini. Među 6.048 korisnika prijevremene starosne osnovne mirovine, 775 je korisnika najniže mirovine i 186 korisnika najviše mirovine, rekli su za naš portal iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Novim pravilnikom Hanfe reguliran je način jednokratne isplate dijela mirovine iz drugog stupa. Građanima koji idu u mirovinu od ove godine omogućeno je da u gotovini odmah dobiju 20 posto ukupne štednje. Donedavno je taj udio bio 15 posto, a za ovu opciju odlučivali su se gotovo svi novi umirovljenici, čime bi budžet popunili za prosječnih 5.000 eura. Ipak, korisnici najniže mirovine nemaju tu mogućnost. Mnogi od njih izabrali su dvostupnu mirovinu upravo zbog jednokratne isplate, ali zbog najniže mirovine nisu ostvarili pravo.
Najniža mirovina 374 eura, a najviša 1.446 eura
Najniža mirovina u prosjeku iznosi 374 eura za čak 30 godina staža, a prima je svaki četvrti umirovljenik. Ukupno ih je više od 300.000, o čemu smo pisali ovdje. Takve mirovine čine svega 30 posto udjela u prosječnoj plaći, a prijevremene najniže starosne mirovine se penaliziraju kao i sve ostale. Najniža mirovina određuje se u slučaju kada bi mirovina, izračunata na temelju godina staža i plaća, bila manja od najniže. To se događa kada su plaće tijekom radnog vijeka bile znatno ispod prosjeka pa je, s obzirom na rast plaća, korisnika najniže mirovine iz godine u godinu sve više, jer je i sve više radnika s ispodprosječnim primanjima.
Hrvatska ima i korisnike zakonom limitiranih najviših mirovina. Prema Zakonu o najvišoj mirovini, ona se računa tako da se ukupni staž pomnoži s 3,8 vrijednosnih bodova i polaznim faktorom. Doduše, svota najviše mirovine ne smije biti veća od dva iznosa najviše mirovine za 40 godina staža, o čemu smo pisali ovdje. Korisnika najviše mirovine je u rujnu bilo 1.690, a njihova prosječna primanja nakon srpanjskog usklađivanja iznose 1.446 eura, što je 83 eura više. Više od polovine tih mirovina je starosnih, a tek nešto manje obiteljskih uz pokoju invalidsku mirovinu. Umirovljenici s najvišom mirovinom u prosjeku imaju oko 37 godina staža.
