Štedjeli ste u III. stupu i vrijeme je za isplatu: Koji način odabrati?
Kada dođe vrijeme za korištenje sredstava dobrovoljne mirovinske štednje - III. mirovinskog stupa - jedna od odluka je i način njihove isplate.
09:54 2 d 05.10.2026

Okrugli stol (Silvano Hrelja i Višnja Fortuna) | Hrvatski Sabor
Što su umirovljenički predstavnici u Saboru napravili u zadnja dva desetljeća moglo se čuti na okruglom stolu u organizaciji Silvana Hrelje. Promjene su spore i sporadične, a kada ih sagledamo na hrpi, možda nisu dovoljne, ali nisu ni beznačajne. Podatak da su naporom umirovljeničkih predstavnika u Saboru sve dosadašnje izmjene iznjedrile dodatnih 10 milijardi eura za razna prava samo je jedan prilog toj tezi. O mirovinama su govorili i bivši i aktualni zastupnici te brojni dužnosnici mirovinskoga sustava.
Kao najveće i najdugoročnije postignuće umirovljeničkih predstavnika, Hrelja je istaknuo dodatak od 4 do 27 posto koji je osmišljen kao kompenzacija za deset najboljih godina staža. Najponosniji je pak, kaže, na projekt obiteljskih mirovina kojim se uvelo novo pravo nasljeđivanja dijela mirovine, o čemu smo pisali ovdje. Obiteljske mirovine isticale su se kao prioritet i od strane udruga i stranaka barem 15 godina te su se 2023. napokon i ostvarile. Ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić rekao mu je da je svaki projekt rezultat rada brojnih ljudi i ustanova kako bi se došlo do rezultata.
– Politika Vlade nije usmjerena samo na mirovinsko osiguranje, nego i na niz drugih aktivnosti kojima želimo olakšati svakodnevni život naših umirovljenika. Zbog toga je zastupnik Hrelja i spomenuo sedam paketa u tri godine gdje smo, želeći premostiti učinke inflatornih pritisaka, omogućili umirovljenicima s nižim primanjima podršku Vlade u obliku jednokratnih novčanih primanja, dodao je ministar Piletić.
Zastupnica Majda Burić ponovila je da su u posljednja dva mandata ove Vlade mirovine rasle u prosjeku 54 posto, dok su najniže mirovine rasle za 67 posto.
– Mirovine se čuvaju zaposlenošću, radnim mjestima, visinom plaća pa je ono što raduje i stabilno i otporno tržište rada, naglasila je Burić.
Ravnateljica Uprave za mirovinski sustav i predsjednica Upravnog vijeća Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje Melita Čičak tvrdi pak da nikada nije bila bolja suradnja s predstavnicima umirovljenika, nego u posljednja dva mandata premijera Plenkovića koja su iznjedrila nove institute i iskorake u mirovinskom sustavu.
– Moramo biti svjesni da mirovinski sustav nije socijalna skrb, napustili smo cenzuse i taj se sustav u najvećoj mjeri mora temeljiti na ostvarenom stažu i plaćama, istaknula je Čičak, smatrajući da se treba obraniti od raznih pritisaka kojima se pokušava narušiti takav odnos.
Da je u posljednja dva mandata doista učinjeno puno za umirovljenike složila se i Višnja Fortuna, predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske i predsjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Ipak, istaknula je i da nikada nije dovoljno te da ima još puno posla.
Bivši zastupnik Željko Šemper predstavio je zahtjeve umirovljeničkih udruga poput one za promjenom formule usklađivanja i povećanjem AVM-a. Kao pregovarački i politički uspjeh istaknuo je smanjenje penalizacije, a prisjetio se da je najteža bila krizna 2009. godina kada se pregovaralo s premijerkom Jadrankom Kosor kako bi se obranilo ono što je već postignuto. Iako je sudjelovao u pregovorima koji su završavali kompromisima, sada takva rješenja smatra polovičnima i apelira na veće konkretnije zahvate koji bi se mogli nazvati reformom i približiti mirovine plaćama.
Zastupnik Hrelja napomenuo je da ne treba sve vezati na formulu usklađivanja.
– Iz godine u godinu povećava se broj najnižih mirovina po stopi od barem 15.000. Koliko god mijenjali formulu, korisnici najnižih mirovina uvijek će povlačiti prosjek prema dolje. Najniže mirovine posljedice su tržišta rada gdje je prihod relativno veći od bruto iznosa, što je rezultat virtuoznosti poslodavaca i radnika na štetu budućih umirovljenika, rekao je Hrelja.
Projekt obiteljskih mirovina značio je dvije poslovne godine u jednoj i to je Zavod odradio izvrsno, rekao je zamjenik ravnatelja HZMO-a Srećko Vuković. Koordinacija s Ministarstvom bila je sjajna, a zastupnik Hrelja djelovao je kao glasnogovornik Zavoda u Saboru te je pomogao redovitim informiranjem javnosti o napretku cijelog procesa, dodao je.
– Prvo, mirovinska politika dio je ekonomske politike i kreiranje mirovinske politike ne može biti izvan ekonomske bez obzira na takozvane ‘željoteke’ koje se pojavljuju u javnosti. Drugo, sve što napravimo u mirovinskom sustavu danas, odnosi se i na sve radnike, ali i na sve koji će jednoga dana raditi. Treće, visina mirovine u svakom sustavu i vrsti osiguranja ovisi i o snazi gospodarstva u trenutku odlaska u mirovinu. Četvrto, mirovinsko osiguranje je osiguranje, a ne socijalna skrb. Kohezija načela uzajamnosti i načela solidarnosti čine taj mirovinski sustav, zaključio je Vuković.
Hrvatska stranka umirovljenika postala je parlamentarna na izborima 2003. godine kada je u Sabor ušla s tri zastupnika. U prvom mandatu od 2003. do 2008. dogovorili su s Vladom kao dio HDZ-ove koalicije obračun obeštećenja umirovljenika te doživotnu isplatu sto kuna i šest posto veće mirovine. Tada je dogovoren i dodatak od 4 do 27 posto na mirovine kao kompenzacija za deset najboljih godina. U drugom mandatu od 2008. do 2011. dogovoreno je povećanje najniže mirovine i smanjenje penalizacije prijevremenih mirovina na 0,15 posto. Iz HDZ-ove koalicije izašli su 2009. godine zbog poreznih nameta, zamrzavanja mirovina te dodatnog zdravstvenog doprinosa za umirovljenike.
HSU se priključio SDP-ovoj koaliciji s čak četiri saborska zastupnika od 2011. do 2015. godine. U Vladi Zorana Milanovića ukinute su povlaštene mirovine saborskih zastupnika, članova Vlade i ustavnih sudaca. Uvedeno je pravo povratka u prvi mirovinski stup, učinjene su korekcije penalizacije, uvedena ranija mirovina za dugogodišnjeg osiguranika bez penalizacije, promijenjena je formula usklađivanja mirovina, uvedena je bonifikacija za dulji rad te mogućnost rada uz mirovinu.
Četvrti mandat Vlade Tihomira Oreškovića trajao je kratko, od 2015. do 2016. godine. Tada je peticijom spriječeno poskupljenje police dopunskog zdravstvenog osiguranja. Peti mandat od 2016. do 2020. obilježile su značajne promjene, poput izbora mirovine iz prvog i drugog stupa, dodatka na mirovine iz drugog stupa, a taj će mandat svakako ostati upamćen po Hreljinom glasovanju za proračun kako bi 3.200 osiguranika Royal osiguranja ušlo u javni mirovinski sustav.
Silvanu Hrelji ovo je šesti mandat, ovoga puta kao nezavisnom zastupniku, u kojem je njegovim zalaganjem povećana obiteljska mirovina te uvedena isplata dijela obiteljske mirovine uz vlastitu, dok je obiteljskim umirovljenicima omogućeno i da rade uz mirovinu. Povećan je cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje te je, među ostalim, vraćen i bonus od 0,15 posto dugogodišnjim umirovljenicima. U ovom mandatu umirovljenicima je isplaćeno i sedam novčanih dodataka na mirovinu. Hrelja je još ranije najavio kako je ovo za njega kraj političkog putovanja, barem kada je o aktivnoj saborskoj politici riječ, o čemu smo pisali ovdje.
Prezentaciju ‘Dva desetljeća rada umirovljeničkih predstavnika u Hrvatskom saboru’ kao i cijeli okrugli stol možete pogledati ispod teksta te na poveznici.
Štedjeli ste u III. stupu i vrijeme je za isplatu: Koji način odabrati?
Kada dođe vrijeme za korištenje sredstava dobrovoljne mirovinske štednje - III. mirovinskog stupa - jedna od odluka je i način njihove isplate.
09:54 2 d 05.10.2026
Pretplata za sve umirovljenike koji trebaju znati više: Do 30% jeftinije
Prijatelji, bivši kolege i udruge mogu se pretplatiti zajedno i uz specijalizirane vijesti čitati portal mirovina.hr bez oglasa.
15:10 6 d 01.10.2026
Prijevremene mirovine: Skoro svaki treći umirovljenik ima manje od 509 eura
Prijevremene mirovine koje se umanjuju znatno su niže od onih bez penalizacije. One pak svakom desetom umirovljeniku donose iznad 1.000 eura.
16:40 6 h 07.10.2026
Starosne mirovine od 79 pa do 1.900 eura: Više od 60 posto ih je ispod prosjeka
Prosječna starosna mirovina po općim propisima iznosi 754 eura. Ipak, precizni podaci otkrivaju da se iznosi kreću od svega 79 pa do 1.900 eura.
16:31 1 d 06.10.2026
Tko isplaćuje mirovinu iz trećeg stupa: Formalno postoje tri opcije, u praksi jedna otpada
Mirovinu iz trećeg stupa isplaćuju MOD-ovi i mirovinska društva koja upravljaju fondovima. Može biti privremena, doživotna i jednokratna.
12:46 1 d 06.10.2026
Sve naknade mirovinskih fondova na jednom mjestu: Društva naplaćuju do dva posto
Pronašli smo kolike naknade mirovinska društva naplaćuju članovima fondova. Visine naknada su jednake u drugom stupu, no u trećem se razlikuju.
16:40 2 d 05.10.2026
Počinje isplata mirovina: Umirovljenicima u listopadu stiže nešto manji iznos
Zavod za mirovinsko osiguranje objavio je službeni datum početka isplate mirovina u listopadu. Umirovljenici će dobiti jedno usklađivanje 'manje'.
10:29 2 d 05.10.2026
Zavodi prikazuju različit broj zaposlenih: Provjerili smo otkud razlika od 36.000 radnika
Zavod za mirovinsko osiguranje u srpnju je zabilježio skoro 36.000 zaposlenih više od Zavoda za statistiku. Provjerili smo u čemu je 'kvaka'.
08:38 3 d 04.10.2026
Student si i ne stigneš raditi? Postoji rješenje
Samostalan život sa sobom nosi puno više razmišljanja o financijama. Naš protagonist već u prvom tjednu studija razmišlja o legalnoj prečici do novca.
16:20 7 h 07.10.2026
Zbog novog Zakona o logopedskoj djelatnosti i pratećih minimalnih tehničkih uvjeta brojni privatni logopedi bit će prisiljeni prestati s radom.
16:09 7 h 07.10.2026
Rekonstrukcija dijela obilaznice Zagreba: Odbijena žalba Slovenaca, posao može krenuti!
Radovi na čvoru Rakitje bili bi prva faza rekonstrukcije čvora Zagreb Zapad, a neko vrijeme nisu kretali zbog žalbe. Nakon Rješenja, mogli bi početi.
16:41 6 h 07.10.2026
HZSR priprema opsežnu obnovu svojih područnih ureda, a projekt predviđa sanaciju dotrajalih dijelova i potpuno uređenje novih prostora.
16:40 6 h 07.10.2026