Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 60 d 24.06.2026

Foto: Canva
Prosječne mirovine u Hrvatskoj su vrlo niske, iznose tek oko 46 posto prosječne neto plaće, odnosno oko 630 eura, što je iznos s kojim se teško podmiruju osnovni životni troškovi. Umirovljenici su s pravom nezadovoljni njihovom visinom.
S druge strane, iznosi koje radnici uplaćuju za mirovinsko osiguranje nisu mali, ali s obzirom na to da veći dio njihovih uplata odlazi u tzv. prvi mirovinski stup, odnosno za isplatu postojećih mirovina, i njih, u financijskom smislu, čeka vrlo neizvjesna budućnost. Malo je vjerojatno da će se u budućnosti, za 20, 30 ili 40 godina, demografska slika značajno poboljšati i da će omjer radnika i umirovljenika biti povoljniji nego što je on danas.
Za prvi stup, odnosno u solidarni sustav radnici izdvajaju 15 posto bruto plaće, dok za drugi stup, odnosno individualnu mirovinsku štednju u obveznim mirovinskim fondovima ide svega 5 posto bruto plaće.
Na primjeru prosječne neto plaće od oko 1.366 eura to izgleda ovako: u prvi stup uplaćuje se 300,49 eura mjesečno, odnosno 3.605,88 eura godišnje, dok u drugi stup ide 100,16 eura mjesečno ili 1.201,92 eura godišnje.
Ako se malo poigramo brojkama, uz pretpostavku sadašnje visine doprinosa, na temelju aktualne prosječne plaće, radnik će kroz razdoblje od 40 godina, što je redovni radni vijek, u prvi stup uplatiti 144.235,20 eura, a u drugi stup, na svoj individualni račun 48.076,80 eura. Ukupno će dakle uplatiti 192.312,00 eura. Radi se o prilično visokom iznosu, koji bi mnogi rado vidjeli na svom bankovnom računu na dan odlaska u mirovinu i za njega se odrekli državne mirovine.
Do još zanimljivije brojke dolazimo ako izračunamo koliko bi radnik uštedio, kada bi tih 400 eura svaki mjesec uplaćivao u neki fond koji bi imao pretpostavljeni prosječni godišnji prinos od 5 posto. Nakon razdoblja od 40 godina, uz redovne mjesečne uplate od 400 eura i navedeni prosječni prinos, dolazimo do iznosa od čak 593.000 eura, što osigurava neusporedivo bolju mirovinu od onoga što dana, a i u budućnosti, nudi državni sustav u koji ide većina uplata. Ovako će, s uplaćenih 48 tisuća eura, koliko plaća u postojećem sustavu, u 40 godina uštedjeti oko 148 tisuća eura.
Upravo je zbog toga, još prije nekoliko godina, Udruga članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova predlagala reformu koja bi išla u smjeru jačanja privatne mirovinske štednje, dok bi se tzv. solidarni sustav postupno smanjivao, odnosno teret isplata postupno bi preuzela država, koja i danas zapravo pokriva oko 40 posto rashoda za mirovine. O tome smo već ranije pisali ovdje.
Naravno, takva reforma se ne može provesti preko noći. Konkretno, Udruga je predlagala da se kroz sljedećih 20 godina postupno smanjuju uplate u solidarni sustav, a povećavaju u privatnu štednju. Naravno, takva reforma ne može se provesti preko noći. Njihov prijedlog predviđao je, na primjer, postupno smanjenje uplata u prvi stup kroz razdoblje od 20 godina.
Za sada, izgleda, ne postoji politička volja da se sustav značajnije usmjeri ka privatnoj mirovinskoj štednji, tako da će, kako stvari stoje, građani sami morati naći način kako dodatno uštedjeti za mirovinu, pod uvjetom da im dovoljno ostane od plaće, nakon što pokriju životne troškove i da su dovoljno informirani o mogućnostima dugoročne štednje za mirovinu.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 60 d 24.06.2026
Zašto je neto plaća manja od bruto iznosa: Za prvi rez je kriva mirovina
Za razliku između bruto i neto plaće je kriva mirovina. Od bruto plaće se prvo oduzimaju doprinosi za mirovinu u iznosu od 20 posto, a zatim porez.
09:04 21 h 23.08.2026
Kome idu državni poticaji za treći stup: Možete imati veliku štednju i dobiti nula eura
Država štedišama u trećem stupu uplaćuje poticaje u iznosu od 15 posto godišnje. Pravo na isplatu ovisi o uplatama štediša, a ne o iznosu na računu.
07:24 23 h 23.08.2026
U trećem stupu štedi skoro sedam posto više muškaraca nego žena: Mladi vode po rastu
Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi imali su 459.871 člana u drugom kvartalu. Najviše ih je među muškarcima i osobama u 40-ima.
15:04 2 d 21.08.2026
Izračunali smo srpanjsko usklađivanje: Prosječna radnička mirovina raste 30 eura
Konačno su poznati svi podaci potrebni za izračun stope usklađivanja mirovina. Napravili smo računicu, a čeka se još službena odluka HZMO-a.
12:58 2 d 21.08.2026
Tisuću umirovljenika svaki mjesec upadne u porezne škare: Najveći val očekuje se u rujnu
Porez na mirovine plaća sve više umirovljenika, a na mjesečnoj bazi broj platiša raste za oko 1.000. Uskoro će ih biti još više.
15:39 3 d 20.08.2026
Branitelji upozoravaju na podjelu: 'Neki nisu tražili da im se bolest poveže s ratom'
Jedan dan u rovu vrijedi kao plastična boca, pišu branitelji u javnom savjetovanju oko izmjena zakona ZOHBDR i DVO. Upozoravaju i na diskriminaciju.
15:35 3 d 20.08.2026
Mirovinska štednja koju tvrtke uplaćuju radnicima: Članstvo poraslo skoro dva posto
Članstvo ZDMF-ova poraslo je za 0,06 posto u srpnju te 1,80 posto u prvom polugodištu. Na kraju srpnja ti fondovi brojali su ukupno 51.950 članova.
15:22 3 d 20.08.2026
Zahvaliti ili zahvaliti se? Razlika je ogromna, nekog možete uvrijediti
Dok zahvaliti doista znači nekome izraziti zahvalnost, zahvaliti se upotrebljavamo kada nešto želimo odbiti.
07:42 22 h 23.08.2026
Studiji bez položene mature mogu se upisati i ove jeseni. Ima 'caka'
U Hrvatskoj je moguće upisati studij bez položene državne mature. No, to će kandidate skupo koštati jer se oni plaćaju.
07:41 22 h 23.08.2026
Bauštelska četvrt: Trnsko je prvi cjelovito realizirani urbanistički plan u Novom Zagrebu
U novoj Bauštelskoj četvrti s arhitektom Jankom Kraljem prošetali smo Trnskom, najstarijim cjelovito realiziranim zagrebačkim kvartom južno od Save.
09:45 20 h 23.08.2026
Koliko košta odvoz građevinskog otpada? Vreće od 40 eura, a za kontejnere se treba isprsiti
Cijena ne ovisi samo o količini šute, već i o katu, pristupu kamionu, vrsti materijala, utovaru i zbrinjavanju.
07:35 22 h 23.08.2026