Branitelji upozoravaju na podjelu: 'Neki nisu tražili da im se bolest poveže s ratom'

Sindikat policije pozvao je zainteresirane građane da se uključe u javno savjetovanje o izmjenama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (ZOHBDR) te Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (DVO). Javna savjetovanja otvorena su do 6. rujna 2026. godine. Podsjetimo, Vlada predlaže povećanje mirovina branitelja kroz dizanje najnižih mirovina i dodatak u iznosima od tri eura za svaki mjesec u borbenom te 0,50 eura u neborbenom sektoru. 

Branitelji upozoravaju na diskriminaciju

Osim toga, ukinut će i umanjenje mirovine za vojnike, policajce i ostale službene osobe u opsegu od osam do 20 posto, o čemu smo pisali ovdje. Dio braniteljske populacije smatra da novi dodatak opet dovodi do diskriminacije dijela branitelja. Provjerili smo koliko dodatak uz mirovinu povećava mjesečna primanja branitelja. Iznosi se penju od 0,90 do 26,89 posto, ovisno o duljini i sektoru, o čemu čitajte ovdje. Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je ranije da će mirovine rasti za 201.304 osobe, što je skoro 76 posto svih branitelja, za što je u državnom proračunu predviđeno 88 milijuna eura.

Još 104.560 osoba dobit će braniteljski dodatak ovisno o tome jesu li sudjelovali u borbenom ili neborbenom sektoru, uz svoje mirovine. Ipak, ministar Medved je rekao da 51.192 korisnika invalidskih i 15.633 korisnika obiteljskih mirovina iza smrtno stradalih i nestalih branitelja nisu obuhvaćeni najavljenim izmjenama. Protiv toga se buni dio branitelja i djelatnih vojnih osoba.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Isključivanje umirovljenih po posebnom propisu 

U javnom savjetovanju oko izmjene obaju zakona, ZOHBDR i DVO, zasad je ostavljeno više od 200 komentara. Među njima su i oni nebraniteljske populacije koji smatraju da se dodatnim pogodnostima za branitelje dodatno povećava jaz među povlaštenim i radničkim mirovinama. Umirovljenicima iz rada smeta da što imaju upola manje mirovina od branitelja, a za duplo više radnog staža, što se može iščitati iz brojnih ostavljenih komentara. No, primjedbe imaju i sami branitelji. 

- Kao hrvatski branitelj i dragovoljac s 1.622 dana sudjelovanja u borbenom sektoru, smatram da iznos od tri eura po mjesecu borbenog sektora uvodi neprihvatljivu diskriminaciju među braniteljima, jer pravo ograničava isključivo na korisnike mirovina određenih po ZOMO-u, dok isključuje branitelje umirovljene po posebnom propisu (DVO/MUP). Takvo rješenje je suprotno načelu jednakosti, jer različito tretira branitelje s istim brojem dana borbenog sektora isključivo na temelju propisa po kojem je određena mirovina, a ne na temelju stvarnog doprinosa u obrani RH. Također je suprotno načelu razmjernosti jer je cilj vrednovanje sudjelovanja u borbenom sektoru, a ne vrednovanje propisa mirovine. Sudjelovanje u borbenom sektoru je objektivno, evidentirano i neovisno o kasnijem mirovinskom statusu, napisao je oko izmjena ZOHBDR-a branitelj Marijan koji traži da pravo na dodatak od 3 eura po mjesecu sudjelovanja u borbenom sektoru pripada svim hrvatskim braniteljima.

'Dan u rovu vrijedi kao jedna plastična boca'

U komentarima na izmjene ZOHBDR-a javili su se i branitelji kojima je mirovina izračunata po tom zakonu manje povoljna od one prema općim propisima, zato što su stekli više od 40 godina staža i svoju mirovinu zaslužili radom. Javio se branitelj Željko sa 47 godina staža i mirovinom od 982,19 eura, a koja bi mu prema Zakonu o braniteljima bila 185,60 eura niža. Branitelj Darko pak kaže da mu je određena starosna mirovina sa 41 godinu staža kao dugogodišnjem osiguraniku, pri čemu nije dobio izbor mirovine iz drugog stupa pa su uplaćena sredstva vraćena u državni proračun. 

Neki branitelji traže da se kod rasta mirovina vrednuju tri ključne komponente; status branitelja, doprinos kroz radni vijek u miru te duljina izravnog sudjelovanja u borbenom sektoru.

- Branitelji radnici s 30 ili 41 godinom staža trebaju biti na neki način nagrađeni jer su pridonosili društvu i plaćali poreze i doprinose svih 30, odnosno 40 i više godina. Linearno povećanje od 0,10 eura po danu staža, netko je napisao da jedan dan mog borbenog staža na fronti na prvoj crti u rovu u blatu pod granatama vrijedi kao jedna povratna plastična boca. Smiješno. Bolje nemojte davati ništa nego ovako linearno, jer nije pravično i pravedno. Ako nema novca u proračunu nama braniteljima  veteranima domovinskog rata nisu potrebne mrvice i populizam, zaključuje Damir. 

Policajci nisu bili promatrači rata 

Ovo bi mogla biti jedna od najvećih podjela među hrvatskim braniteljima od završetka Domovinskog rata, napisao je Dragan ispod izmjena zakona o djelatnim vojnim osobama. Pošteno je, kaže, da se vrednuje vrijeme provedeno u borbenom sektoru, ali ne tako da se borbeni sektor jednom hrvatskom branitelju financijski vrednuje, a drugome ne, samo zato što je mirovinu ostvario po drugom posebnom propisu.

- Posebno se to odnosi na ljude koji su tijekom Domovinskog rata bili djelatni policajci i pripadnici MORH-a. Oni nisu bili promatrači rata. Bili su tamo gdje je država od njih tražila da budu, nosili su uniformu, oružje i odgovornost i proveli godine u obrani Republike Hrvatske. Mnogi od njih danas imaju stotine ili tisuće dana borbenog sektora, ali im se taj ratni put ne vrednuje na isti način kao nekim drugim kategorijama branitelja. I tu nastaje nepravda. Ratni put ne bi smio vrijediti više ili manje ovisno o tome po kojem je zakonu čovjek kasnije otišao u mirovinu, komentar je Dragana u javnom savjetovanju. 

Posebno je nepravedno, nastavlja,  stvarati sustav u kojemu se neke branitelje dodatno vrednuje prema njihovom borbenom putu, dok se djelatnicima MUP-a i MORH-a, koji su svoje pravo na mirovinu ostvarili po posebnim propisima, taj isti ratni put ne priznaje kroz isti dodatak. Postoje i ljudi, ističe, koji nikada nisu tražili liječnika da im neku bolest 'poveže s ratom'.

- Nisu tražili postotke, nisu tražili privilegije i nisu od svoje bolesti pokušavali napraviti ratnu zaslugu. Jedan mjesec proveden u borbenom sektoru mora imati jednaku vrijednost bez obzira na to je li čovjek nakon rata postao civilni umirovljenik, policijski umirovljenik ili vojni umirovljenik. Ne tražimo privilegiju. Tražimo jednakost, zaključio je ovaj branitelj. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.