Financijska pismenost i mirovine: Kako izbjeći siromaštvo u starosti?

Oslanjanje samo na državni mirovinski sustav više nije dovoljno za sigurnu starost. Mirovine iz prvog stupa su niske, a sve je manje onih koji uplaćuju u sustav. Financijska pismenost građanima daje alat za stvaranje dodatne mirovinske štednje. Bez znanja i planiranja, mnogi riskiraju siromaštvo u mirovini.

U kontekstu sve izraženijih demografskih pritisaka na mirovinski sustav, pitanje financijske pismenosti građana postaje ključno za njihovu sigurnost u starijoj dobi. Hrvatski građani, prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), i dalje se u velikoj mjeri oslanjaju isključivo na obvezne mirovine, iako je upitno mogu li ti izvori osigurati odgovarajuće prihode u starosti. Upravo tu počinje uloga financijskog znanja: ono omogućuje razumijevanje ograničenja javnog sustava i nudi alate za nadogradnju vlastite mirovinske štednje.

Štednja može početi i kasnije – ali mora početi

Dvije trećine građana kao glavni izvor buduće mirovine navodi prvi stup mirovinskog osiguranja, dok tek 10 posto planira koristiti i treći stup. Ovakav obrazac ukazuje na nedovoljno razumijevanje funkcioniranja mirovinskog sustava i njegove dugoročne održivosti.

S obzirom na starenje stanovništva, sve manji broj radno aktivnih osoba i sve veći udio umirovljenika, jasno je da obavezni stupovi – posebno prvi, temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti – neće moći zadržati postojeću razinu mirovina. Trenutno se doprinosima pokriva tek oko 60 posto sredstava potrebnih za isplatu mirovina, a razlika dolazi iz državnog proračuna, o čemu više možete pročitati ovdje.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Iako je idealno štedjeti za mirovinu od rane dobi i oni koji počnu tek u 40-ima mogu skupiti znatan iznos u na primjer, trećem mirovinskom stupu, uz redovite mjesečne uplate i korištenje državnih poticaja. O čemu više možete pročitati ovdje.

Financijska sigurnost ne dolazi sama od sebe

HANFA je 2023. godine provela treće nacionalno istraživanje financijske pismenosti, koje pokazuje blagi napredak u znanju, ali i zabrinjavajuće slab rezultat u financijskom ponašanju. Ukupna razina financijske pismenosti u Hrvatskoj procijenjena je na 59 od mogućih 100 bodova, što je i dalje ispod prosjeka OECD-a (64 boda).

Najlošiji rezultat ostvaren je u kategoriji ponašanja – koja uključuje sposobnost izrade i pridržavanja budžeta, redovite štednje te izbjegavanja nepotrebnog zaduživanja. Upravo tu dolazi do izražaja razlika između ‘znanja’ i ‘djelovanja’. Znati što je kamata i razumjeti važnost štednje jedno je – ali redovito izdvajati za budućnost drugo je i važnije pitanje.

Također, istraživanje pokazuje da gotovo polovica građana ne bi mogla pokriti iznenadne troškove u visini mjesečnih prihoda, a 68 posto kućanstava ne bi moglo izdržati dulje od tri mjeseca bez glavnog izvora prihoda.

Razne institucije već niz godina provode edukacije za sve dobne skupine, od osnovnoškolaca do odraslih. Ipak, promjena razine pismenosti ne može doći samo kroz institucionalne napore. Potrebna je osobna inicijativa i spremnost da se preuzme odgovornost za vlastitu financijsku budućnost.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.