Mirovinski sustav ove zemlje je u krizi: Stručnjaci građanima predlažu nekoliko mjera

Portugalski mirovinski sustav izgleda stabilno, ali stručnjaci sada upozoravaju da bi se mirovine u narednim godinama mogle smanjivati. Takav zaključak proizlazi iz istraživanja radne skupine predvođene ekonomistom Jorgeom Bravom. Izvješće pokazuje da je stvarni manjak socijalnog osiguranja u Portugalu 2025. iznosio gotovo 1,94 milijarde eura kada se računi javnog tijela odgovornog za mirovine državnih službenika zbroje s općim sustavom.

Pad udjela zadnje plaće u prvoj mirovini 

Službeni računi pokazuju višak kada se gledaju zasebno, ali autori izvješća smatraju da je takva slika obmanjujuća. Navodni višak objašnjavaju čimbenicima poput postupnog prebacivanja osiguranika u opći sustav te rasta imigracije, koji je povećao broj ljudi koji uplaćuju doprinose. Profesor Bravo je upozorio na kontinuirani pad udjela posljednje plaće koji pokriva prva isplaćena mirovina. Ona trenutačno iznosi oko 68 posto, ali se očekuje da će između 2045. i 2065. pasti za 10 do 12 postotnih bodova, piše euronews.com. 

Radna skupina predložila je niz mjera kako bi buduće generacije zaštitila od malih mirovina. Stručnjakinja za osobne financije i osnivačica MoneyLaba, Bárbara Barroso smatra iznimno pozitivnim što je pitanje mirovina došlo u fokus javnosti, iako se ne slaže sa svim predloženim mjerama. Stručnjak za osobne financije iz Sixty Degreesa, José Santiago Gavino istaknuo je da neke od predloženih mjera već postoje u drugim državama.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Štednja za djecu, ali i ulaganje kao bolji izbor 

Jedan od prijedloga iz izvješća o mirovinskoj reformi nosi naziv 'Zrno po zrno'. Riječ je o automatski otvorenom štednom računu za svu djecu koja žive u Portugalu. Na račun bi država uplaćivala simboličan mjesečni iznos, dok bi ga rodbina mogla dodatno nadopunjavati ušteđevinom, novčanim darovima ili dječjim doplatkom. Novac bi se mogao koristiti tek nakon dosezanja mirovinske dobi, iako bi ga, primjerice, bilo moguće koristiti kao jamstvo za studentski kredit. Barroso smatra da je potrebno razjasniti neke temeljne dijelove prijedloga te da takav račun ne bi trebao biti samo običan štedni račun.

- Štednju moramo zamijeniti ulaganjem. Moramo prestati biti zemlja štediša i postati zemlja ulagača, rekla je Barroso koja smatra da se dugoročna štednja ne može riješiti samo niskorizičnom štednjom, već je potrebno prihvatiti određenu razinu rizika i uključiti se u tržišta kapitala.

Sličnog je mišljenja i José Santiago Gavino. Oročeni depozit s kamatom od jedan posto, kaže, i dalje je bolji nego ne štedjeti ništa, ali ulaganje treba promatrati iz dugoročne perspektive. Dodao je da je tijekom posljednjih 100 godina preuzimanje određenog rizika u pravilu bilo znatno profitabilnije.

Automatski ulazak u dodatni mirovinski sustav 

Drugi prijedlog odnosi se na dodatni mirovinski sustav s automatskim uključivanjem i mogućnošću odustajanja. Program bi se aktivirao prilikom sklapanja ugovora o radu, a uplate bi dolazile od radnika, poslodavca i države. Ukupni doprinosi iznosili bi između 8 i 10 posto plaće. Bárbara Barroso smatra da upravo automatsko uključivanje ima vjerojatno najveći potencijal za povećanje mirovinske štednje.

- Ljudi se automatski uključuju u plan, zadržavaju slobodu da izađu iz njega i to im pomaže prevladati inertnost, rekla je Barroso koja smatra da takav model pomaže ljudima da prestanu odgađati važne financijske odluke.

José Santiago Gavino ističe da neke portugalske kompanije već imaju takve programe, koji mogu osigurati dodatak državnoj mirovini kao jedan od tri stupa mirovinskog sustava. Prvi stup predstavlja standardnu državnu mirovinu, drugi je mješoviti model dodatne štednje, dok treći čini ono što pojedinac samostalno štedi.

Sličan sustav zagovara i Europska komisija. On je dio paketa predstavljenog u studenome, a predstavila ga je povjerenica za financijske usluge Maria Luís Albuquerque, koja je također iz Portugala.

Državni zapisi kao manje rizično ulaganje 

Radna skupina predlaže i stvaranje novih državnih dužničkih vrijednosnih papira, poput štednih ili trezorskih zapisa, koji bi bili posebno namijenjeni mirovinskoj štednji. U tom bi se slučaju isplata mogla odvijati tijekom određenog razdoblja umjesto jednokratno. To bi bila konzervativnija investicija za one koji su već blizu mirovine, primjerice pet ili deset godina udaljeni od umirovljenja, smatra Gavino.

Za osobe koje su od mirovine udaljene 20 ili 30 godina, međutim, takvo mu se ulaganje ne čini najzanimljivijim. Ipak, smatra da se štedni certifikati mogu koristiti u kombinaciji s drugim vrstama ulaganja. Bárbara Barroso, s druge strane, ne vidi nikakvu potrebu za dodatnim štednim instrumentima. Smatra da su štedni certifikati prikladni za konzervativne ulagače, ali ne bi trebali predstavljati cjelokupnu mirovinsku štednju.

Štednja je danas moguća već od jednog eura

Nakon objave izvješća, izvor iz portugalske Vlade rekao je za list Público da aktualna Vlada ne planira provesti strukturne reforme socijalnog osiguranja. To je zanimljivo jer je upravo Vlada naručila studiju, koja je krajem srpnja predana nadležnoj ministrici Mariji do Rosário Palma Ramalho. Unatoč tome, dvojica stručnjaka za osobne financije koje je intervjuirao Euronews smatraju da bi građani trebali samostalno početi stvarati dodatak mirovini, povrh državnog sustava socijalne sigurnosti.

Vrlo je lako početi štedjeti, rekao je Gavino. Mnoge banke, dodaje, omogućuju štednju već od jednog eura. Zahvaljujući mobilnim aplikacijama moguće je automatizirati ulaganja, čak i u dionice ili rizičnije fondove, počevši s jednim, dva ili 25 eura. To je velika promjena u odnosu na prošlost, kada je ulaganje zahtijevalo više administracije i određeni početni kapital.

Bárbara Barroso priznaje da Portugal ima problem s niskim plaćama te da je mnogima prioritet jednostavno osigurati hranu i osnovne životne potrebe. No smatra da postoje i građani koji mogu ulagati, ali to ipak ne čine.

- Ne zarađuju svi minimalnu plaću. Minimalnu plaću prima petina radnog stanovništva, rekla je Barroso ističući da postoje ljudi koji mogu izdvojiti 50 eura mjesečno za ulaganje, ali to ne rade. Više od 200 milijardi eura nalazi se na depozitima koji, kako upozorava, čak ni ne prate inflaciju.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.