Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 15 d 24.06.2026

Umirovljenici za računalom | Foto: Mirovina.hr
Europska komisija danas je predstavila paket mjera kojima želi pomoći građanima da u budućnosti imaju viši i sigurniji dohodak u mirovini. Plan je olakšati pristup dopunskim mirovinama, odnosno sustavima koji nadopunjuju javnu mirovinu, a u hrvatskom kontekstu to uključuje treći mirovinski stup. Ministar Marin Piletić u Saboru je predstavio izmjene dvaju zakona koje donose nova pravila za mirovinske fondove, ali i važnu novost za buduće umirovljenike, više o tome pisali smo ovdje.
Ove mjere dio su šire strategije EU-a kojom se želi potaknuti građane da više štede i ulažu, uz istodobno jačanje europskog gospodarstva. Komisija naglašava da dopunske mirovine, bilo da su organizirane kroz poslodavca ili dobrovoljnu štednju pojedinca, mogu pomoći građanima da u starosti imaju stabilnija i raznovrsnija primanja. To je posebno važno jer u mnogim državama javne mirovine same po sebi neće biti dovoljne za održavanje životnog standarda, a najveći rizik siromaštva imaju žene, čije su mirovine u prosjeku 24,5 posto niže od muških.
– Cilj je predloženih mjera ojačati potražnju za dopunskim mirovinama i ponudu tih mirovina. Inicijativama se u potpunosti poštuju nadležnosti država članica da organiziraju i oblikuju svoje nacionalne mirovinske sustave, kao i autonomija socijalnih partnera ako su odgovorni za uspostavu mirovinskih sustava i upravljanje njima, navodi Komisija.
Komisija smatra da jači i učinkovitiji sustavi dopunskih mirovina ne pomažu samo građanima, nego mogu potaknuti i rast gospodarstva, jer dugoročna štednja završava u ulaganjima koja jačaju europsku ekonomiju. Kako bi se povećala upotreba i dostupnost dopunskih mirovina, Komisija preporučuje državama članicama tri koraka. Prvi korak je automatsko uključivanje radnika u sustave dopunskih mirovina, uz mogućnost da se po želji ispišu. To se pokazalo uspješnim u drugim zemljama i to je način da se poveća broj ljudi koji štede za dodatnu mirovinu.
Drugi korak je razvoj sustava za praćenje mirovina kako bi građani na jednom mjestu mogli vidjeti sva svoja mirovinska prava i iznos mirovine koji mogu očekivati. Takav sustav praćenja bi mogao potaknuti građane da osvijeste važnost dodatne štednje i ulaganje u treći mirovinski stup. Treći korak koji Komisija preporučuje je uvođenje nacionalnih pregleda mirovinskog sustava kako bi vlade imale jasniji uvid u pokrivenost, održivost i primjerenost svojeg mirovinskog sustava s više stupova. Ti nacionalni pregledi pokazatelja u konačnici bi se uključili u pregled mirovina na razini EU-a.
Prije nekoliko godina uveden je Paneuropski osobni mirovinski proizvod (PEPP). To je novi oblik mirovinske štednje nalik trećem stupu. Razlika je u tome što se u PEPP-u može štedjeti od ranog djetinjstva, štednja se može prenositi iz države u državu, a na kraju se sva ušteđena sredstva mogu povući u dobi od 55 godina, a dobra vijest je i da nema poreza na dohodak.
Komisija naglašava da države članice i socijalni partneri zadržavaju punu kontrolu nad organizacijom svojih mirovinskih sustava. Ove preporuke samo su poticaj da se građanima omogući lakši put do dodatne i sigurnije mirovine.
– Naš cilj je jasan: Svatko bi trebao moći zadržati dobar životni standard u mirovini. Zbog toga smo usvojili sveobuhvatan pristup za jačanje dopunskih mirovina kako bi se dopunile, a ne zamijenile javne mirovine. Našim će se mjerama Europljanima pružiti bolji alati za pouzdano planiranje za starost, uz istodobno oslobađanje novih izvora financiranja za poticanje gospodarstva EU-a. Pozivam sve dionike, uključujući države članice, da se pridruže našim naporima jer će učinkovita provedba na nacionalnoj razini biti ključna za postizanje tih zajedničkih ciljeva, izjavila je Maria Luís Albuquerque, povjerenica za financijske usluge i uniju za štednju i ulaganja.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 15 d 24.06.2026
Prinosi za treći stup u prvom polugodištu: Najlošiji fond pada prema nuli
Prinosi otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova iznosili su od 0,43 do 10,87 posto u prvoj polovici godine. Rezultati su slični prošlogodišnjima.
12:51 5 h 09.07.2026
Ulaganja mirovinskih fondova u državne obveznice: Iznosi prelaze milijarde eura
Državne obveznice vrijedne 1,25 milijardi eura garantiraju kamate od tri posto do 2031. Provjerili smo ulaganja mirovinskih fondova u te obveznice.
16:54 1 d 08.07.2026
Imamo treći najveći rast mirovina u zadnjih 12 godina: Evo koliko su dobili umirovljenici
Mirovine nisu rasle samo usklađivanjima, već i zakonskim izmjenama. Umirovljenici su 2026. dobili treći najveći rast od 2014. godine.
12:58 1 d 08.07.2026
Prinosi za mirovinsku štednju iz drugog stupa: Jedno društvo je pobjednik polugodišta
Ovogodišnji prinosi nadmašuju prošlogodišnje u dvije kategorije. Jedno društvo vodi fondove koji su bili najuspješniji, a drugo one najmanje uspješne.
16:34 2 d 07.07.2026
Isplati li se raditi 40 godina? Mirovine za toliki staž većinom manje od 1.000 eura
Vlada poziva na dulji rad, ističući da su mirovine male zbog premalo staža. Provjerili smo koliko imaju umirovljenici koji su radili 40 i više godina.
14:58 2 d 07.07.2026
Zakašnjela isplata nema opravdanja: Zašto Vlada ne koristi projekcije usklađivanja
Dva do tri mjeseca umirovljenici moraju čekati isplati usklađivanja mirovina. Iz BUZ-a poručuju da za takvu praksu nema opravdanja.
13:00 2 d 07.07.2026
Mirovinska štednja koju tvrtke uplaćuju radnicima: Lipanjski prinosi stagniraju
Prinosi mirovinske štednje koju poslodavci uplaćuju radnicima u lipnju su stagnirali. Najniže prinose dobili su zaposlenici najmanje uspješnog fonda.
16:34 3 d 06.07.2026