Treći stup uz prinose i poticaje: Evo koliko građana dobrovoljno štedi za mirovinu

Treći stup dodatna je garancija za starost i ono najvažnije, dobrovoljna je. Dinamiku uplata birate sami, kao i rokove i način isplate. Na uplate dobivate državne poticaje, a računati možete i na neki prinos. Ipak, broj dobrovoljnih štediša u Hrvatskoj i dalje nije velik, a može se reći da za mirovinu u trećem stupu štedi 27 posto zaposlenih, mada oni nisu jedine štediše.

Krajem ožujka ove godine otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi imali su 423.304 člana, dok su zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi imali 49.986 članova. Tako je na kraju prvog kvartala u trećem stupu za mirovinu štedjelo ukupno više od 473.000 građana, prema podacima koje smo dobili od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Kako Hrvatska ima 1,74 milijuna zaposlenih, ispada da u trećem stupu štedi otprilike 27 posto njih. Taj je udio i veći, ako na stranu stavimo određene kategorije radne snage, poput umirovljenika i stranaca. Moguće je, naravno, i da osoba koja nije u radnom odnosu uplaćuje sredstva u treći mirovinski stup.

Broj članova sve veći, broj isplata sve manji

Provjerili smo i koliko se već mirovina iz trećeg stupa isplaćuje, dok nam iz Hanfe nisu znali reći prosječan iznos ovih isplata. Iznos mirovine iz trećeg stupa ovisi i o dinamici isplate koju svaki građanin bira sam, a što uključuje i opciju jednokratne isplate ove dobrovolje mirovinske štednje.

Početkom prošle godine za mirovinu u trećem stupu štedjelo je 443.000 građana, odnosno oko 30.000 građana manje nego danas. Broj štediša raste, ali istovremenom broj isplata iz trećeg stupa s godinama pada. Tako je krajem 2019. godine bilo oko 7.900 isplata iz trećeg stupa. Već dvije godine kasnije broj isplata pao je na tek nešto više od 6.000, zatim 2023. godine na oko 5.000 da bi ih krajem prošle godine bilo oko 4.100.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Gledajući ukupni broj od 1,2 milijuna umirovljenika, ovo je vrlo mali udio mirovina koje se isplaćuju iz trećeg mirovinskog stupa. Kako je sve više dobrovoljnih štediša, tako će se i ovaj vid štednje sve više akumulirati s vremenom. U trećem stupu štede većinom mlađe generacije koje do mirovine imaju još dosta vremena.

Novac već sa 50, odnosno 55 godina

Sredstva na osobnom računu člana fonda nasljeđuju nasljednici. U slučaju da je član fonda ugovorio s fondom privremenu isplatu mirovine iz imovine fonda, nasljednici svejedno imaju pravo na jednokratnu isplatu, pod uvjetima utvrđenim ugovorom sklopljenim između člana fonda i mirovinskog društva. Sredstva su u cijelosti nasljediva, a mirovina iz trećeg stupa može se početi koristiti već s 50, za one koji su štednju sklopili do kraja 2018. godine, odnosno 55 godina, uz mogućnost jednokratne isplate do 30 posto ušteđenog iznosa i to neovisno od odlaska u mirovinu. Koliko možete uštedjeti ako tijekom 20 godina uplaćujete po 100 eura mjesečno, uz prinose i državne poticaje, pisali smo ovdje.

Štednja u trećem stupu funkcionira tako da građanin uplaćuje koliko može često, iznos koji želi, dakle nema obvezu mjesečne uplate točno određenog iznosa. Državne subvencije za uplate u treći mirovinski stup ostvaruju se na temelju uplaćenih sredstava članova fonda u prethodnoj godini. Na temelju tih uplata, država dodjeljuje poticajna sredstva u iznosu od 15%, ali najviše do iznosa 663,61 eura godišnje uplate. To  bi značilo da najviši državni poticaj može iznositi 99,54 eura godišnje.

Sve je više i poslodavaca koji svojim radnicima uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju u trećem stupu. Zasad je uglavnom riječ o većim korporacijama, a Hanfa tu raspolaže podacima samo u zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Među njima su banke, osiguravajuće kuće, ali i pošta, policija, ceste, Dalekovod, HT, Ericsson Nikola Tesla i ostali. Poslodavcima se ove uplate priznaju kao porezni izdatak.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.