Važna presuda Ustavnog suda: Pripadniku HVO-a priznat status ratnog vojnog invalida

Milan Dalmacija
23. siječnja 2023.
Mirovine
A- A+

Ustavni sud donio je odluku po kojoj pripadnik HVO-a Ivo Lamešić ima pravo na sva prava koja imaju i pripadnici Oružanih snaga RH. Time je otvorena mogućnost priznavanja brojnih sličnih tužbi drugih pripadnika HVO-a, što bi za državu značilo isplata stotina tisuća eura zaostalih invalidnina i drugih naknada koje su pripadnici HVO-a tražili temeljem priznanja statusa ratnih vojnih invalida dodijeljenih između 1997. i 2000. godine. Cijelu odluku Ustavnog suda pročitajte na kraju teksta.

Krenula isplata zaostalih mirovina pripadnicima HVO-a

Ustavni je sud donio odluku koja bi mogla imati ozbiljne posljedice za državni proračun, ali i mirovinski sustav. Naime, osmero od jedanaest ustavnih sudaca prihvatilo je tužbu bivšeg pripadnika HVO-a Ive Lamešića, čime je ukinuta pravomoćna presuda Visokog upravnog suda koji je odbio priznati prava i povlastice koje imaju hrvatski ratni vojni invalidi, odnosno pripadnici Oružanih snaga RH. Ovom je presudom, donesenom još 20. prosinca, Ustavni sud stvorio temelje za prihvaćanje desetaka sličnih tužbi bivših pripadnika HVO-a.

S obzirom na to da je predmet spora odluka MORH-a o priznavanju statusa ratnog vojnog invalida iz 1997., Ustavni sud smatra da zbog zaštite načela dobrog upravljanja i u općem interesu, država može ispravljati svoje greške “čak i onda kad su te greške posljedica njezina vlastitog nemara”, ali to mora učiniti dosljedno i pravovremeno. Točnije, Ustavni sud smatra da država to nije učinila na vrijeme, zbog čega je povrijeđeno pravo na pravično suđenje te ističe da Visoki upravni sud nije u obzir uzeo stupanje na snagu Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz 2017. godine, u čijem 139. članku stoji da će se zaštititi stečena prava pripadnika HVO-a koji su ostvarili status hrvatskog ratnog vojnog invalida i pravo na osobnu invalidninu.

Podsjetimo, pripadnici HVO-a primaju mirovine prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata (ZOHBDR). Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je u prosincu isplatio 6.766 mirovina u prosječnom iznosu od 3.802,93 kune (504,74 eura), pripadnicima HVO-a koji su u prosjeku skupili svega šest godina i sedam mjeseci staža. No, HVO-ovci nemaju pravo na osobnu invalidninu i druga prava koja imaju pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske, što je u ovom slučaju sporno zbog odluka sudova i izmjena zakona u proteklih dvadesetak godina koje su, čas priznavale, čas dokidale ostala braniteljska prava pripadnicima HVO-a.

Troje sudaca protiv

Od 11 ustavnih sudaca koji su odlučivali u ovom predmetu, troje je bilo protiv. Riječ je o sucima Lovorki Kušan, Andreju Abramoviću i Goranu Selancu, koji su pritom napisali izdvojeno mišljenje u kojem smatraju da je ova odluka protuzakonita i protuustavna.

vojnik s puškom u rukama
Sud odbio masovne tužbe pripadnika HVO-a, ne mogu dobiti status ratnog invalida

Ističu kako je člankom 139. ZOHBDR-a, na kojeg se Ustavni sud poziva, predviđeno da “oni koji su nekada uspjeli dobivati isplatu temeljem statusa RVI, dobivat će isplatu i dalje, neovisno o prijeporu u vezi sa statusom RVI, ili čak gubitkom statusa.” Takav stav smatraju neodrživim i neustavnim, jer, objašnjavaju, “prinadležnosti proizlaze iz statusa, to je osnova pravne države. Ako su ostvarena greškom, nenamjernom ili namjernom, gubitak statusa mora značiti i gubitak beriva koja iz statusa proizlaze.”

Dodaju da problem priznavanja prava pripadnicima HVO-a egzistira na ustavnosudskoj i upravnoj razini. Navode kako su 1997. godine deseci pripadnika HVO-a ostvarili status RVI-ja.

– Sva ta rješenja imaju puno zajedničkog: sve prijave stradavanja datiraju iz prosinca 1997. godine, u svima je kao mjesto stradavanja navedeno “južno bojište”, sva prijavljena stradavanja datiraju tri ili četiri godine ranije (1993. ili 1994. godina), sve su prijave stradavanja potpisane po istoj osobi (generalu), svaki je invaliditet ustanovljen po komisiji u Hercegovini i sve su prijave stradavanja izdane protivno podacima u službenim evidencijama MORH-a, pišu Selanec, Abramović i Kušan u svom izdvojenom mišljenju.

‘Tako ne radi pravna država’

Osvrnuli su se i na odluku Ustavnog suda iz 2018. kojom je obustavljena ocjena ustavnosti zakonske norme otprije nekoliko godina ranije u kojoj je pripadnicima HVO-a obustavljeno priznavanje prava jer nisu sudjelovali u pbrani suvereniteta RH, niti su bili upisani u registar branitelja.

– Obustavom postupka Ustavni sud RH nalazi način da izbjegne pravorijek o (ne)ustavnosti neke zakonske norme. Ali se ona i dalje koristi u pojedinačnim postupcima takva kakva jest tj. suspektne ustavnosti. Rezultat je da bi sada ocjenu ustavnosti norme – koju je trebao dati jednom za sve istovrsne predmete i koliko toliko na vrijeme – Ustavni sud trebao dati u mnogo pojedinačnih postupaka koji do njega dolaze putem ustavnih tužbi. Ovaj ustavnosudski spis, i više desetaka istovrsnih koji tek slijede, najbolja su potvrda našem pravnom stajalištu. Pogrešna praksa suda i pogrešni rezultati koji iz nje proizlaze ipak onemogućuju bilo kakvo, pa i profesionalno, zadovoljstvo kada se pokaže i dokaže da je čovjek bio u pravu, pišu ustavni suci koji su bili protiv odluke.

Ističu kako bi Visoki upravni sud trebao urediti pravnu osnovu za isplatu zaostataka temeljem tih prava, no da ZOHBDR uređuje samo plaćanje, ali ne i osnovu po kojoj se plaća.

– U ovom izdvojenom mišljenju ne problematiziramo razliku između prava pripadnika HV i HVO. Država ima suvereno pravo da to pitanje uredi zakonima bilo kako, osim ovako kako je napravila: u zakonima na jedan način, a u stvarnosti, prešutno, na potpuno suprotan način. Tako ne radi pravna država. Štoviše, kad izvršna vlast krene prisvajati ovlasti zakonodavca stvarajući praksu očito suprotnu slovu zakona, vladavina prava postaje puka floskula. Zbog svega navedenog smatramo da je ustavnu tužbu podnositelja trebalo odbiti, budući da je VUS RH u pobijanoj odluci pravilno odlučio i da podnositelju, u postupku koji je prethodio ovom ustavnosudskom postupku, nisu prekršena Ustavom garantirana prava, zaključuju Lovorka Kušan, Andrej Abramović i Goran Selanec.

Cjeloviti tekst presude Ustavnog suda kao i izdvojena mišljenja troje sudaca možete pogledati u dokumentu ispod teksta.

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab
Copy link
Powered by Social Snap