U državnim i javnim službama 255.000 zaposlenih: Njihove plaće utječu na mirovine
Čak 15 posto zaposlenih radi u državnim i javnim službama. Plaće su im posljednjih godina rasle, što se odrazilo i na rast mirovina.
09:29 7 h 15.03.2026

Foto: Pexels
Osim izmjena u mirovinskom osiguranju, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike planira uvesti i promjene u poslovanju i nadzoru mirovinskih fondova. U javno je savjetovanje početkom ovog mjeseca pušten Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima.
Izmjenama tog Zakona omogućit će se dodatna diverzifikacija ulaganja, o čemu ovise buduće mirovine oko 2,1 milijun osoba koliko ih je trenutno u članstvu četiriju obveznih mirovinskih fondova (OMF). Fondovima će biti omogućena neka ulaganja koja su im dosad bila zabranjena.
Prvenstveno se to odnosi na direktna ulaganja u nekretnine za fondove A i B kategorije, što se dosad moglo samo putem alternativnih investicijskih fondova, zatim u neuvrštene hipotekarne obveznice i prenosive vlasničke vrijednosne papire kojima se trguje na multilateralnim trgovinskim plaformama. Prijedlog je i da u kumulativni limit “alternativnih klasa imovine” ubuduće bude 20 posto za fondove A kategorije, u koje se preraspoređuju najmlađi članovi te 15 posto za fondove B kategorije u kojima se nalazi oko 87 posto ukupnog broja članstva.
Ove su promjene posebno važne jer je neto imovina OMF-ova krajem kolovoza iznosila 132,5 milijarde kuna, odnosno 20 posto ili jednu petinu ukupne imovine domaćeg financijskog sustava. No, u sadašnjim ekonomskim uvjetima, teško je ostvariti prinose iz ranijih godina bez promjena u strukturama portfelja, jer 60 posto tog portfelja čine obveznice.
Ministarstvo, uz diverzifikaciju portfelja, namjerava postupno, do početka 2027. ukinuti ulaznu naknadu za mirovinska društva, čime bi se rasteretili troškovi OMF-ova, jer bi najviše 50 posto neophodnih troškova za stjecanje ili prodaju imovine fondova kod kojih se koriste usluge vanjskih suradnika moglo pokriti iz imovine fondova, dok bi ostatak snosila mirovinska društva. Planiraju se i izmjene upravljačkih naknada, koje bi s 0,27 posto trbale biti postupno smanjene na 0,25 posto.
Redefinirat će se i prava i obveze članova OMF-ova. Plan je da ubuduće imaju više slobode izbora, pa tako umjesto da promjenu kategorije fonda ili prelazak u drugi fond mogu zatražiti jednom godišnje u mjesecu svog rođenja, moći će to zatražiti bilo kad u godini.
Stariji članovi fondova, prije automatskog prelaska u kategoriju C, u kojoj se zbog kratkog vremena do odlaska u mirovinu ulaže u manje rizičnu imovinu, moći će nakon obavijesti Regosa zatražiti da ostanu u kategoriji B. Uz to, planira se i povećanje najveće izloženosti portfelja jednom izdavatelju s tri na pet posto neto vrijednosti fonda.
Zbog visoke koncentracije (62,85 posto) obveznica i gotovo 40 posto ulaganja fondova u dionice, država planira ovim izmjenama smanjiti izloženost tržišnim i kreditnim rizicima te omogućiti profitabilnije mogućnosti ulaganja.
Izmjenama zakona propisuje se i geografska diverzifikacija portfelja te se on usklađuje s drugim ranije donesenim propisima, od onih koji reguliraju kapitalizirani mirovinski sustav u fazi isplate mirovine do onih kojima se regulira tržište kapitala. Naravno, novi će Zakon biti prilagođen uvođenju eura, a njegovo se donošenje očekuje do kraja godine.
HZMO otkrio datum isplate mirovina za siječanj: Nekima će stići veći iznosi nego prije
U srijedu, 8. veljače 2023. kreće isplata mirovina za siječanj, potvrdio je HZMO
10:13 1136 d 03.02.2023
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 117 d 18.11.2025