Drugi stup: Što radnici i umirovljenici mogu, a što ne mogu kontrolirati?
Mirovinska društva i kategorije fonda mogu se mijenjati do 10 godina prije starosne mirovine. U mirovini se može mijenjati samo način usklađivanja.
16:42 11 h 12.03.2026
16. travanj 2025.

Nova formula usklađivanja donijet će za kuglicu sladoleda | Ilustracija: Pexels
Prijedlog izmjena ZOMO-a je u javnoj raspravi, a sve detalje mirovinske reforme predstavio je ministar Marin Piletić, o čemu smo pisali ovdje. Novi Zakon o mirovinskom osiguranju startat će 1. srpnja ove godine, ali pojedine izmjene umirovljenici će morati čekati do 2026. godine. Među njima je rast invalidskih mirovina za deset posto, ukidanje penalizacije sa 70 godina te veća prava na rad uz mirovinu, o čemu smo pisali ovdje. Sindikat umirovljenika Hrvatske jučer je na radnoj skupini da primjedbe na predložene izmjene, a o njima se sada očitovao i mirovinski analitičar Željko Šemper.
Šemper podsjeća da se o većini ovih izmjena u mirovinskom sustavu raspravlja još od studenog 2023. godine. Vlada od tada obećava trajni dodatak na mirovinu, novu formulu usklađivanja i dodani staž za majke. Te tri izmjene iskomunicirane su još na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe, dakle prije godinu i pol dana.
Vlada je u izbornom programu obećala da će kod uvođenja godišnjeg dodatka za umirovljenike voditi računa o ravnoteži između solidarne preraspodjele sredstava i uplaćenih doprinosa u mirovinski sustav. U sadašnjem Nacrtu prijedloga izmjena ZOMO-a piše pak da način određivanja visine godišnjeg dodatka doprinosi socijalnoj pravednosti uvažavajući pri tome isključivo duži rad, kako bi se uspostavio svojevrsni balans između korisnika s višim i nižim mirovinama.
Ustavni sud je još 1995. objavio, podsjeća Šemper, da mirovine spadaju u red stečenih prava, a koja su rezultat uplate doprinosa radnika, a ne milosti države.
– Kako se uvažava samo mirovinski staž, a gdje su uplaćeni mirovinski doprinosi? Mirovina je rezultat obadva parametra, koji su podjednako važni u izračunu mirovine. Sada u raspravama slušamo, kako svi mi špekuliramo o pet eura za godinu staža i da će vjerojatno biti više. Odluku o cijeni jedne godine staža svake godine donijeti će Vlada do 31. listopada, a već postoji AVM kao cijena jedne godine staža od 13,57 eura. Dodatak od pet eura po godini staža bi za sve umirovljenike iznosio oko 190 milijuna, prema prosjeku od 31 godine staža. Porezom na mirovine 438.451 umirovljenika u 2024. je prikupljeno 136 milijuna, što je dovoljno za isplatu tri četvrtine takvog dodatka, kaže Željko Šemper.
Od prve najave dodatka na mirovine do same isplate u prosincu proći će dvije godine. U međuvremenu je Vlada sebi i dužnosnicima 25. srpnja 2024. povećala plaće čak za 82 posto, i to retroaktivno od 1. srpnja, što je sramotno, zaključuje Šemper.
Nova formula usklađivanja u omjeru 85:15 umjesto 70:30 trebala bi osigurati da mirovine prate rast plaća i potrošačkih cijena po isteku svakog polugodišta. Ipak, kaže Šemper, ovakva formula ne prati ni plaće, a ni enormno visoke cijene hrane. Mišljenje o formuli usklađivanja dao je još 2010. godine i Ustavni sud, rekavši da se tako obavlja samo djelomično usklađivanje mirovina s cijenama i plaćama.
– Odbor za socijalnu zaštitu Europske komisije je Hrvatskoj dao preporuku za izmjenu modela usklađivanja mirovina, jer je udio mirovine u plaći u veljači 2025. pao na 39,88 posto, što je samo dno EU. Ovim zadnjim usklađivanjem od 3,03 posto (stopa rasta plaća 3,6 %, a cijena 1,7 %) prosječna mirovina je veća za 16,82 eura. Novim omjerom 85:15 bila bi 18,43 eura ili veća za 1,61 euro, što je jedva dovoljno za kuglicu sladoleda. Prema samo većem parametru (plaće 3,6%) bila bi veća za 3,16 eura, što su dvije kuglice sladoleda. Osim toga, efekt onog što poskupi u srpnju u odnosu na siječanj dobijemo tek nakon devet mjeseci u travnju sljedeće godine, kad ga je inflacija ‘gricnula’ devet puta, slikovito pojašnjava mirovinski analitičar.
Povećanje dodanog staža za majke sa šest na dvanaest mjeseci donijet će povećanje mirovina budućim umirovljenicama za oko tri posto po djetetu. Vlada u Nacrtu prijedloga ZOMO-a navodi i da će to doprinijeti i daljnjem smanjenju rodno uvjetovanih nejednakosti u mirovinskim primanjima.
– Prema ovom prijedlogu za svako rođeno dijete postoje i dalje tri režima prava; jednima ništa, drugima šest mjeseci, a trećima 12 mjeseci. Vlada i dalje radi prema starom bezobraznom modelu ‘ovima ćemo dati, a ovima nećemo dati’. Vidjet ćemo, ako doživimo, što će reći Ustavni sud o ovoj diskriminaciji. Osim toga, u drugim državama se ovaj staž, osim za povećanje mirovina, računa i kao uvjet godina staža za mirovinu. Vlada govori da je to i demografska mjera, ali i mirovinska mjera s ciljem smanjivanja rodnog jaza između muškaraca i žena, jer mirovine žena su manje za 17,3, zaključuje Željko Šemper.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Drugi stup: Što radnici i umirovljenici mogu, a što ne mogu kontrolirati?
Mirovinska društva i kategorije fonda mogu se mijenjati do 10 godina prije starosne mirovine. U mirovini se može mijenjati samo način usklađivanja.
16:42 11 h 12.03.2026
Staž za majke ostvarilo 115.000 umirovljenika: Evo koliko su im zbog toga veće mirovine
Staž za majke ukupno je dosad dobilo više od 115.000 umirovljenika. Mirovine su im zbog toga malo veće, a novim se umirovljenicama više isplati.
12:45 15 h 12.03.2026
Umirovljenici u Puli dobivaju najveću mirovinu: Najniži iznosi u ova tri grada
Najvišu prosječnu mirovinu od 614 eura dobivaju umirovljenici u Puli. Iznos njihovog primanja je 142 eura viši od onoga koji primaju u Gospiću.
16:18 1 d 11.03.2026
Porez na mirovine: U porezne škare upalo još 15.000 umirovljenika u mjesec dana
Porez na mirovine u ožujku je platilo više od 491.000 umirovljenika, što je čak 15.000 više nego u siječnju. Uplatili su 15,5 milijuna eura.
12:38 1 d 11.03.2026