Vaši zglobovi traže pažnju i to je sasvim normalno. Ukočenost ili 'teški' koraci, to nisu samo godine. Evo što se zapravo događa u vašim zglobovima.
09:00 2 d 27.04.2026

Foto arhiva: Jasna A. Petrović u razgovoru s ministrom Piletićem | Mirovina.hr
Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju Vlada je predstavila prošli tjedan, o čemu smo pisali ovdje. Svrha mirovinske reforme su veće mirovine, ali i dulji ostanak u svijetu rada. Ovim zahvatom država nije zadirala u pomicanje dobne granice za mirovinu, već dulji rad potiče kroz veća prava rada uz mirovinu te povoljnije uvjete bonifikacije za rad nakon stečenih uvjeta za starosnu mirovinu.
Izmjene ZOMO-a u javnom su savjetovanju, a građani već ostavljaju brojne prijedloge i komentare. Danas se pri Ministarstvu rada i mirovinskog sustava iznova sastala i radna skupina za donošenje novog Zakona koji će zaživjeti u srpnju. Ipak, na primjenu nekih zakonskih izmjena umirovljenici će morati čekati sve do siječnja 2026. godine, o čemu smo pisali ovdje.
Penalizacija se ukida sadašnjim i budućim umirovljenicima kada napune 70 godina. No, na veće mirovine morat će pričekati 2026. godinu. Isto je i u slučaju rasta invalidskih mirovina, koje će za oko 10 posto porasti tek od siječnja iduće godine. Čak se prolongira i primjena proširenih mogućnosti rada za 2026. godinu. Tek od tada će umirovljenici moći raditi i puno radno vrijeme uz pola mirovine, a šire mogućnosti rada nakon 65. godine stižu i za obrtnike te korisnike invalidskih mirovina (3,5 sata rada dnevno). Dodatno, Vlada navodi da će se preračun invalidskih i prijevremenih starosnih mirovina odraditi najkasnije do kraja ožujka 2026. godine.
Na to je danas upozorio i Sindikat umirovljenika Hrvatske, ali i na još neke propuste u sadašnjim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju. O svemu će se, kažu, očitovati i kroz javno savjetovanje. Umirovljenicima, podsjetimo, u prosincu stiže i trajni dodatak, takozvana trinaesta mirovina. Ona će se računati prema vrijednosti za svaku godinu staža, a tu će vrijednost Vlada odrediti u listopadu, kao i svake naredne godine.
Uz to, nove umirovljenice dobit će i dodanih 12 mjeseci staža za svako dijete. Međutim, to će im se gledati samo u izračunu mirovine, ali ne i kao uvjet za godine staža potrebne za mirovinu. Bit će uvedena i nova formula usklađivanja mirovina u omjeru 85:15 umjesto 70:30, dok će najniže mirovine rasti za tri posto.
– Suprotno dogovorima koji su postignuti na radnoj skupini te na sjednicama Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, u prvo javno savjetovanje poslan je Nacrt prijedloga ZOMO-a kojim se niz prava smanjuje već time što se njihova primjena predviđa tek od 1. siječnja 2026., iako je bilo dogovoreno da će biti od 1. srpnja 2025. Tako će sa šest mjeseci odgode nakon stupanja ovog Zakona na snagu invalidske mirovine rasti za 10 posto, uvesti će se pravo na rad s punim radnim vremenom uz pola mirovine, a i ukidanje penalizacije ide od siječnja iduće godine, upozorila je članica radne skupine Jasna A. Petrović ispred SUH-a. Upravo su za sve ove stvari koje se prolongiraju, ističe, umirovljenici pokazali najveći interes. Posebno su ukazali i na dodatak za majke, jer će 12 mjeseci dodanog staža dobiti samo nove umirovljenice.
– Predlažemo da dodani staž bude određen kao dodatni staž te da se uračunava u posebni staž za priznanje prava na mirovinu, a ne samo za određivanje mirovine. Također predlažemo da se dodani staž retroaktivno prizna svim zatečenim korisnicima mirovine koji imaju djecu, a koji su ostvarili pravo na mirovinu prema propisima o mirovinskom osiguranju koji su se primjenjivali od 1999. godine nadalje, naveo je SUH.
Naime, pravo na šest mjeseci dodanog staža po djetetu imaju majke umirovljene od siječnja 2019. godine. Sada se prema internim uputama HZMO u preračunu mirovine priznaje dodani staž majkama koje su ostvarile pravo na mirovinu i prije 2019. godine, ali su naknadno radile i podnijele zahtjev za preračun mirovine poslije 2019. godine. Hoće li to pravilo vrijediti i u preračunu prema novom ZOMO-u i zbog čega to nije pretvoreno u pravnu odredbu, pitaju iz SUH-a.
SUH predlaže i da se dio obiteljske mirovine omogući i korisnicima koji imaju najmanje 50 godina, umjesto 65 godina života, odnosno jednaku dob koja je uvjet za obiteljsku mirovinu. Traže i da se penalizacija ukine sa 65 umjesto sa 70 godina. Predlažu i da se penalizacija ujednači za sve prijašnje korisnike nakon 1999. godine, tako da ne bude veća od sadašnjih 0,2 posto mjesečno. Naime, trenutačno u primjeni imamo različite režime penalizacije koje se po maksimalnoj stopi kreću od šest do 20 posto, o čemu smo pisali ovdje. Traže isto i za bonifikaciju, odnosno da se svim umirovljenima nakon 2013. ona poveća na sadašnjih 0,45 posto po mjesecu kasnijeg odlaska u mirovinu.
Matica umirovljenika i Sindikat umirovljenika iznova ukazuju da bi usklađivanje trebalo biti 100 posto prema povoljnijem indeksu, a kao prijelazno rješenje najmanje s formulom 90:10. Kada je riječ o godišnjem dodatku na mirovinu, traže da se odredi najniža moguća vrijednost i to tako da ona ne može biti manja od aktualne vrijednosti mirovine (13,57 eura) za svaku godinu staža. Time se Vladi RH ostavlja mogućnost da taj iznos poveća kad se steknu proračunski uvjeti.
SUH ne odustaje ni od traženja isplate mirovine putem pošte bez naknade. Naime, neki umirovljenici ne mogu odlaziti do banke ili bankomata radi podizanja novca ili naprosto nema dostupnosti, čime su nerijetko izloženi i prijevarama te ugrožavanju zdravlja. Traže se i povoljnija prava rada za obrtnike i osobe s invaliditetom, a uz to traže i da se umirovljenicima koji rade primjeni novi polazni faktor u skladu s dobi korisnika u kojoj je prestao dodatno raditi, odnosno u kojoj mu se preračunava mirovina.
– Predlažemo ukidanje prevođenja invalidskih mirovina u starosne jer se radi samo o preimenovanju iz statističkih razloga, a prava korisnika ostaju u režimu invalidskih mirovina (na primjer novo pravo na rad do 3,5 sata dnevno). Time se samo smanjuje prosječna mirovina i stvara netočan privid kako starosni umirovljenici rade samo 30 godina, što se često zlorabi u javnosti, zaključuju iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Vaši zglobovi traže pažnju i to je sasvim normalno. Ukočenost ili 'teški' koraci, to nisu samo godine. Evo što se zapravo događa u vašim zglobovima.
09:00 2 d 27.04.2026
Našim umirovljenicima najviše mirovina stiže iz šest zemalja: Evo od kuda dolaze najveće
Više od 200.000 umirovljenika dobiva mirovine iz drugih zemalja, a skoro 45 posto ih dolazi iz Njemačke. Iako su najbrojnije, nisu i najveće.
16:33 1 d 28.04.2026
Raiffeisen mirovinski fondovi: Najblaži padovi zbog konzervativne strategije
Raiffeisen je u kategoriji C jedini u plusu tijekom prvog kvartala. U kategoriji A je jedini u minusu, a u kategoriji B također ima najniže prinose.
09:12 3 d 26.04.2026
Mirovine koje isplaćujemo u inozemstvo: Evo u kojih pet zemalja ih 'putuje' najviše
Hrvatska u inozemstvo isplaćuje mirovinu za 181.789 umirovljenika. Među njima je najviše starosnih mirovina, a potom obiteljskih.
12:32 5 d 24.04.2026
Starosne mirovine: Ovih korisnika ima najmanje, a u prosjeku dobivaju najviše
Starosne mirovine prima više od pola milijuna korisnika. Veće su u prosjeku za 15 eura zbog usklađivanja, a najviši iznosi prelaze 1.100 eura.
16:30 6 d 23.04.2026
Ministar o ukidanju poreza na mirovine: 'To znači manje novca za uskrsnice i božićnice'
Vlada planira ukinuti porez na mirovine, a ministar Alen Ružić poručuje da bi se to moglo odraziti na socijalna davanja iz lokalnih proračuna.
15:46 6 d 23.04.2026
Za europsku mirovinu štedi i Toni Milun: 'Ne mogu se osloniti samo na državni sustav'
Među 16.500 korisnika europske mirovine su i Hrvati, a PEPP je odabralo 230 poslodavaca u Hrvatskoj. Zašto je to dobar izbor pojašnjava Emilio Gučec.
11:31 6 d 23.04.2026
Obiteljske mirovine: Rasle su za 12 eura, a broj im se i dalje smanjuje
Obiteljskih mirovina je oko 8.000 manje nego prije dvije godine. Zbog usklađivanja u prosjeku su veće za 12 eura.
16:36 7 d 22.04.2026