Zalog za budućnost: Paneuropski osobni mirovinski proizvod sličan je trećem stupu, ali uz nekoliko bitnih razlika
Stručnjaci iz mirovinskih institucija, saborski zastupnici i predstavnici Ministarstva financija predstavili su studentima Paneuropski osobni mirovinski proizvod (PEPP). To je novi oblik mirovinske štednje nalik trećem stupu. Razlika je u tome što se u PEPP-u može štedjeti od ranog djetinjstva, štednja se može prenositi iz države u državu, a na kraju se sva ušteđena sredstva mogu povući u dobi od 55 godina, a dobra vijest je i da nema poreza na dohodak.
Stručnjaci iz mirovinskih institucija, saborski zastupnici i predstavnici Ministarstva financija predstavili su studentima Paneuropski osobni mirovinski proizvod.
Tko uopće razmišlja o mirovini prije nego što ju doživi, pitanje je na koji će rijetki dati potvrdan odgovor. A da bismo trebali razmišljati o mirovinama, bio je glavni savjet kojeg su stručnjaci u četvrtak dali studentima Visokog učilišta Effectus u Zagrebu. Naime, na okruglom su stolu predstavili mirovinski model koji tek treba zaživjeti, kako u nas, tako i u Europi. Riječ je o Paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP).
U najkraćim crtama, može ga se opisati kao treći stup s dodatnim pogodnostima. Jedna od pogodnosti je i ta da štediše, koje će svoj novac ulagati u PEPP, u slučaju selidbe u druge zemlje članice Europske unije, neće morati otvarati nove mirovinske štednje u tim zemljama, već će svoju mirovinsku štednju ostvarenu u Hrvatskoj, moći ponijeti sa sobom i pritom je nadopunjavati.
– Ono što je slično kod trećeg stupa i PEPP-a je da doprinose povećanju mirovina u starijoj dobi. Slično je i to što smo porezni tretman odredili na isti način. Kod PEPP proizvoda se isplate neće smatrati primicima u kontekstu poreza na dohodak i neće se oporezivati. Postoje i neke razlike. U Ministarstvu financija već dva desetljeća potičemo dobrovoljnu štednju s 15 posto od uplaćene štednje za jednu osobu kroz godinu dana do maksimalno 5.000 kuna, a imamo i državni poticaj od 750 kuna godišnje. Još jedna razlika je da u PEPP-u nema državnih poticajnih sredstava, ali ima mogućnost da kad navršite uvjete za mirovinu, odnosno s 55 godina, možete povući cijeli iznos akumuliranih sredstava, dok je kod trećeg stupa to 30 posto, objasnila je Ivana Žepić iz Ministarstva financija.
Mogu štedjeti i mala djeca
Vrijedi spomenuti još nekoliko bitnih razlika koje bi PEPP trebao donijeti budućim umirovljenicima. Nema ograničenja u tome tko može biti štediša u ovom mirovinskom modelu. Svi državljani zemalja članica EU mogu štedjeti, pa čak i djeca, pod uvjetom da im štednju otvori roditelj ili zakonski skrbnik. Uz to, mogu ga koristiti nezaposleni, ali i studenti, jer on ne zahtijeva stalan priljev prihoda, već se isključivo oslanja na dobru volju pojedinca da štedi za starost.
Da djeca štede za mirovinu možda ne zvuči razumno, ali stručnjaci upozoravaju kako svijet stari, zbog čega bi se u budućnosti mirovine mogle sve manje oslanjati na međugeneracijsku solidarnost, odnosno na doprinose iz prvog stupa. Ovime se praktički nudi mogućnost širenja ulaganja ne samo na europsko tržište, već i na druge oblike financijske imovine. Uz to, PEPP će građanima moći ponuditi i osiguravajuća društva, banke, strukovni mirovinski fondovi, investicijska društva te upravitelji imovinom.
– PEPP, kao dodatna usluga za ostvarivanje mirovinskih prava nema direktan utjecaj na mirovinski sustav, ali ima indirektan, prvenstveno iz razloga, ako gledamo aspekt socijalne sigurnosti u starosti, što će osigurati jedno dodatno dopunsko mirovinsko primanje koji će nadomjestiti ovaj dio pomanjkanja solidarnosti u kasnijim vremenima, a životni standard budućih mirovina u razdoblju ovih projekcija 2050.-2070. bi se trebao održati na razini. Indirektni utjecaj će povećavati uloge osiguranika i umirovljenika upravo zbog poticanja ulaganja u investicije, otvaranja radnih mjesta itd., naglasio je pomoćnik ravnatelja HZMO-a, Ivo Bulaja.
Stvar se tek treba pokrenuti
Iako je cilj Europske unije stvoriti kroz PEPP jedinstveno europsko mirovinsko investicijsko tržište, čini se da prvi koraci neće biti laki. Naime, PEPP će od početka 2023. u EU, pa tako i u Hrvatskoj, nuditi samo jedno brokersko društvo iz Slovačke.
– Ono što EU želi i pokušava s time je postoći konkurentnost većeg broja pružatelja usluga. Riječ je o širokom dijapazonu. To mogu biti banke, asset manageri, osiguranja, mirovinska društva. Sve je napravljeno da se omogući konkurencija i prekogranični moment, odnosno prenosivost za one mlađe ljude koji će se iseliti da mogu prenijeti i mirovinsku štednju. Interes industrije je u ožujku bio sljedeći: od 128 ispitanih društava, samo je 21 društvo razmatralo uvođenje PEPP-a: sedam osiguravatelja, tri asset menadžera, tri društva za upravljanje zatvorenim mirovinskim fondovima, jedna kreditna institucija i četiri banke. Nažalost, samo je jedno društvo zatražilo da provodi PEPP, riječ je o jednom brokerskom društvu iz Slovačke. Oni su se prije tri tjedna registrirali kao regulator, istaknula je Ivana Špoljarević iz Sektora za superviziju fondova i investicijskih društava HANFA-e.
https://www.facebook.com/effectus.studij/videos/828941835192789/?__cft__[0]=AZXRvKcwUBpwWl-yCdnH_RAtlh8uS-MjoCha_0MRk0FoRLNQY9xEWHqVKkqFw4DR09dtPndvRaj49QW_QCDJ3fBK4tDf89lm_eRTC1wST3D85MhKio5p0kZ-xTsB4TSOSTgBVhIk3QO0Vp7Gy8PgxvboPtXfKxIUPgg_Gg0r4XJI5Ndu5ASeidl9W85S6VuXRlQ&__tn__=%2CO%2CP-R
Ako bi investicijski potencijal i broj pružatelja PEPP-a trebao biti veći, onda bi, kad se sve skupa pokrene, imovina u tom obliku mirovinske štednje trebala biti ogromna. Naime, ukupna mirovina fondova u drugom i trećem stupu je u rujnu ove godine iznosila 136,9 milijardi kuna. Samo za usporedbu, državni proračun se kreće na oko 180 milijardi kuna. Dakle, u teoriji bi se mogla, kroz neko razdoblje od dvadesetak godina, koliko u Hrvatskoj postoje mirovinski fondovi, u PEPP-u stvoriti značajna svota novca, a, ponovit ćemo, štediše s 55 godina mogu povući sva sredstva koja su uplatili.
No, da bi sve skupa zaživjelo i polučilo željene rezultate, osim privlačenja pružatelja usluga, potrebno je educirati stanovništvo, naročito mlade koji se zapošljavaju po prvi puta. Zamjenik ravnateljice REGOS-a, Zoran Protega istaknuo je kako u drugom stupu u ovom trenutku štedi 2.160.216 osoba. Od tog broja 68.181 osoba je novi član, odnosno ušla je u drugi stup ove godine. Od tog broja samo 2,34 posto, odnosno 1.598 osoba je samo odabralo svoj mirovinski fond, dok je ostale po automatizmu rasporedio REGOS.
