Na njega je najviše utjecao njegov prvi šef mehanizacije, a mladi mehaničari 'izrastaju u jako dobre meštre', misli Zoran Žmire iz STRABAG BMTI-ja.
13:50 14 h 13.05.2026

Novac, euro | Foto: mirovina.hr
Obvezni mirovinski fondovi dijele se na tri kategorije – A, B i C. Budući da je riječ o trima kategorijama fondova, njihove glavne razlike ‘leže’ u strategiji ulaganja i ograničenjima članova. Najvažniji čimbenik po kojem članovi izabiru fond je taj koliko im je godina ostalo do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu. S obzirom na različita ulaganja, neki od njih su više ili manje rizični, a mi otkrivamo kako su oni stajali u 2023. godini u usporedbi s inflacijom.
Kada je riječ o ulaganju fondova kategorije A, ono je poprilično liberalnije. S obzirom na to da se očekuju viši prinosi u dužem periodu, namijenjeni su mlađim osiguranicima. Oni su vaša opcija u slučaju da vam je do odlaska u starosnu mirovinu preostalo najmanje 10 godina. Pri ulaganju, minimalno 30 posto neto imovine obveznog mirovinskog fonda kategorije A odlazi na obveznice Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a.
S druge strane, u dionice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a ulaže se maksimalno 65 posto neto imovine. Što se tiče korporativnih obveznica i komercijalnih zapisa izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a, u njih se ulaže najviše 50 posto neto imovine fonda. Na imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u eurima, otpada najmanje 40 posto neto imovine fonda. Kod ove kategorije se očekuju i veći prinosi.
Mirovinski fondovi kategorije B, s umjerenom strategijom ulaganja, namijenjeni su osiguranicima srednje životne dobi. Osiguranik može odabrati fond B ako mu je do ispunjenja uvjeta za odlazak u starosnu mirovinu ostalo pet ili više godina. Fond kategorije B najmanje 50 posto neto imovine fonda ulaže isključivo u obveznice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a.
Najviše 40 posto neto imovine fonda može biti uloženo u dionice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a. Najmanje 60 posto neto imovine fonda mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u eurima.
U najmanjoj mjeri su rizični mirovinski fondovi kategorije C. Oni su, ponajprije, namijenjeni osiguranicima kojima je preostalo manje od pet godina do mirovine. Za razliku od prethodno spomenutih kategorija fondova koji također ulažu u obveznice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a, fond kategorije C u njih investira minimalno 70 posto neto imovine fonda. Potrebno je obratiti pozornost na činjenicu da fondu kategorije C nije dozvoljeno ulaganje u dionice.
Zato u korporativne obveznice i komercijalne zapise izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a, ulažu maksimalno 10 posto neto imovine fonda. Najveća sredstva, njih najmanje 90 posto neto imovine fonda, ulaže se u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u eurima.
Kako bi se ova priča upotpunila, važno je naglasiti ostvarene rezultate mirovinskih fondova i istaknuti prinose u 2023. godini. Za MIREX A, nominalni prinosi u 2023. godini su bili 14,88 posto nominalno, dok su realni prinosi iznosili 9,93 posto. Treba imati i na umu da fondovi A i C postoje od 2014. godine pa je lani u MIREX A realiziran najviši prinos ikada. Prinosi tako u ovoj kategoriji od osnivanja do posljednjeg dana prošle godine iznose 7,17 posto.
Nominalni prinosi MIREX-a B su lani bili na 10,19 posto, a poprilično dobro su stajali i realni prinosi 5,44 posto. U njemu je i dalje 89 posto ukupne imovine članova. Inače, od osnivanja, fond MIREX B je imao veći prinos jedino 2012. i 2014. godine.
Daleko manje brojke se odnose na MIREX C, što je bilo i očekivano. Nominalni prinosi MIREX-a C su lani bili četiri posto, dok su realni prinosi bili negativni, točnije -0,48 posto. U tom je slučaju riječ o negativnim posljedicama vrlo visoke inflacije u 2023. godini koje se i dalje osjećaju. S obzirom na trenutnu situaciju, iz UMFO-a su otkrili kako su prije dvije godine započeli s vrlo niskim prinosima, ali se prognozira da će ove godine nominalni i realni prinosi biti pozitivni.
Posljednjeg dana 2023. godine, imovina obveznih mirovinskih fondova kategorije A je bila 417.629.635,08 eura, dok je za fond kategorije B iznosila 17.956.871.374,48 eura. Daleko nižu imovinu od njih ima fond kategorije C koji je 31. prosinca 2023. godine iznosio 1.858.800.112,48 eura.
Zanimljiv podatak je taj da je sveukupna imovina hrvatskih obveznih mirovinskih fondova iznosila 20.233.301.122,04 eura, odnosno 28 posto hrvatskog BDP-a. S obzirom na broj stanovnika Republike Hrvatske, riječ je o nevjerojatno velikim sredstvima za domaće gospodarstvo. Ako se podaci usporede s 2022. godinom, svjedočimo ogromnoj promjeni ‘teškoj’ 2.689.571.000 eura. Kako su točno stajali obvezni mirovinski fondovi prošle godine možete pročitati i u ovom tekstu.
Moglo bi se reći kako, prema gore navedenim brojkama prošle godine prinos u MIREX-u C nije bio zavidan, ali problem je predstavljala inflacija koja je bila dosta visoka, stoga je realni prinos negativan. Uz to, treba se osvrnuti i na podatak prema kojemu je lani u Hrvatskoj očekivana prosječna stopa inflacije iznosila 8,4 posto.
Nominalni i realni prinosi fonda kategorije A bili su veći od stope inflacije izražene u postocima, dok su za fondove kategorije B samo nominalni prinosi, za razliku od realnih veći od inflacije, a ovi podaci i nisu u potpunosti zadovoljavajući. Još ako tome dodamo i cjelokupno stanje, nominalne i realne prinose, fondova kategorije C uz stopu inflacije na godišnjoj razini, MIREX C je daleko od zavidne razine. Kako su stajali obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi možete pogledati ispod:

Obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi na kraju 2023. | Foto: UMFO
Na njega je najviše utjecao njegov prvi šef mehanizacije, a mladi mehaničari 'izrastaju u jako dobre meštre', misli Zoran Žmire iz STRABAG BMTI-ja.
13:50 14 h 13.05.2026
Umirovljenica je prevarantu dala podatke povezane sa svojim bankovnim računom. Znakove financijske prevare moguće je prepoznati prije nego bude kasno.
00:01 3 d 11.05.2026
Mirovina iz drugog stupa: Koliko bi dobio Zagrepčanin s prosječnom plaćom?
Za osobu koja kontinuirano uplaćuje doprinose od početka rada fondova, mirovina iz drugog stupa iznosila bi najmanje oko 115, a najviše 220 eura.
16:32 11 h 13.05.2026
Samo šest posto novih umirovljenika izabralo i drugi stup: Evo kolika im je mirovina
Manji dio novih umirovljenika izabrao je isplatu i iz drugog stupa. Većinom su korisnici starosne mirovine, a mogu se pohvaliti većim iznosima.
12:53 1 d 12.05.2026
Uplate mladih u drugi stup: Članovi fondova postaju zbog kartice pogodnosti
Najviše mladih štedi u kategoriji koja donosi najviše prinose. Postoje najmlađi članovi fondova koji su izabrali štednju namijenjenu najstarijima.
16:42 2 d 11.05.2026
Rad u mirovini: Zarađeni novac ide u drugi stup, ali ne uplaćuje se u fondove
U drugi stup doprinose ne uplaćuju svi umirovljenici koji rade. Oni koji ih uplaćuju, jednom godišnje dobivaju ponovni izračun mirovine.
10:22 3 d 10.05.2026
Crveni križ dijeli pakete pomoći: Preuzeti ih mogu i umirovljenici, ali ne svi
Paketi uključuju hranu i dijelit će se u Belišću i Bistrincu. Mogu ih preuzeti umirovljenici s primanjima do 400 eura ili s nacionalnom naknadom.
11:15 4 d 09.05.2026
Novi umirovljenici ostvarili tek 515 eura mirovine: Evo koliko su radili za taj iznos
Umirovljenika je sve više, a u mirovinu je u siječnju ove godine otišlo više od 3.000 građana. Radili su dulje, ali iznosi mirovina to ne prate.
12:45 5 d 08.05.2026