Istražili smo: Premijer se pohvalio rastom mirovina tijekom svoje vladavine, no nije ispunio obećanje
Premijer Andrej Plenković tvrdi da je prosječna mirovina za vrijeme njegova mandata narasla za 44, a najniža za čak 51 posto. Usporedili smo podatke o mirovinama s početka njegove vladavine u listopadu 2016., s najnovijim podacima. Čak ni uz najavljeno usklađivanje od 8,42 posto mirovine nisu toliko narasle, no još više brine pad udjela mirovina u prosječnoj plaći kojeg su statistike također zabilježile u proteklih gotovo šest godina.
Novac, euri | Foto: mirovina.hr
Premijer Andrej Plenković proteklog je tjedna predstavljajući izmjene Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, o kojima smo već pisali, ustvrdio kako je njegova Vlada uz redovita usklađivanja provela cijeli niz reformskih zahvata u mirovinskom sustavu kojima je nastojala povećati mirovine.
I zaista, nekoliko su puta izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) povećavane najniže mirovine, smanjen je postotak penalizacije po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu, podignute su obiteljske mirovine, a uveden je i kombinirani model isplate osobne i dijela obiteljske mirovine.
– Prosječne mirovine u mandatu naše vlade povećane su za 44 posto, a najniža je povećana za 51 posto. Nastavit ćemo poduzimati mjere da bi mirovine i dalje rasle, poručio je Plenković proteklog četvrtka, prenosi Index.hr.
Vrijedi podsjetiti kako se ministar financija Srbije, Siniša Mali također zaletio s brojkama te ustvrdio kako će mirovine u toj zemlji do kraja ove godine, a gledajući od početka 2022., porasti čak 55,8 posto! Jednostavnim izračunom došli smo, kao i stručnjaci za mirovinski sustav, do toga da će mirovine tamo narasti zapravo svega 35,76 posto, pri čemu je uvršteno i najavljeno jesensko usklađivanje.
Kako se bližimo super-izbornoj 2024. godini u kojoj se održavaju europski, parlamentarni i predsjednički izbori u Hrvatskoj, odlučili smo provjeriti je li Plenković u pravu što se tiče brojki ili pokušava ispeglati grozno stanje s mirovinama. Prema našem izračunu, čini se da je riječ o potonjem.
Niže mirovine, veći udio u plaći
Pregledavajući podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za mirovine isplaćene u listopadu 2016. godine, kad je Plenković po prvi puta izabran kao hrvatski premijer, otkrili smo da je prosječna isplaćena mirovina iznosila 2.251,14 kuna (298,77 eura). Prosječna starosna mirovina tada je bila 2.475,92 kuna (328,61 euro), obiteljska 1.881,75 kuna (249,75 eura), a invalidska 1.843,54 kuna (244,68 eura).
Što se, pak, najniže mirovine tiče, ona je u listopadu 2016. godine iznosila u prosjeku 1.449,69 kuna (192,41 euro), dok je, s druge strane, najviša mirovina bila na prosječnih 6.151,26 kuna (816,41 euro).
HZMO je tada, za razliku od danas, iskazao omjere mirovina u plaći sa i bez međunarodnih ugovora. No, nije iskazao, za razliku od danas, prosječne iznose mirovina s međunarodnim ugovorima (onih koje se isplaćuju u inozemstvo ili stranim državljanima koji zadovoljavaju uvjete za hrvatsku mirovinu, op.a.). Tako znamo da je udio mirovina s međunarodnim ugovorima u plaću potkraj 2016. godine bio 40,03 posto, dok su mirovine bez međunarodnih ugovora bile na razini od 44,55 posto tadašnje prosječne plaće.
Promjena situacije
Situacija se već početkom drugog Plenkovićevog mandata, u srpnju 2020. godine promijenila, kao i statistika HZMO-a. Mirovine su porasle, ali je njihov omjer u prosječnoj plaći pao. Tako su sve mirovine (bez međunarodnih ugovora; po tom su kriteriju uzimani i svi ostali iznosi, op.a.) za srpanj 2020. godine u prosjeku iznosile 2.831,61 kuna (375,82 eura) što je povećanje od 20,50 posto u odnosu na listopad 2016.
Prosječna je starosna mirovina sredinom 2020. godine bila na razini od 3.084,13 kuna (409,33 eura), što je povećanje od 19,72 posto, obiteljska je bila na 2.296,43 kune (304,79 eura), što je 18,06 posto više, a invalidska je u prosjeku iznosila 2.148 kuna (285,09 eura), odnosno 14,17 posto više nego u listopadu 2016. godine.
Značajna povećanja su zabilježena i kod najviših i najnižih mirovina. Najniže su mirovine od listopada 2016. do srpnja 2020. porasle za 21,60 posto na 1.849,20 kuna (245,43 eura), dok su najviše mirovine u istom razdoblju porasle za 17,60 posto na 7.464,80 kuna (990,75 eura).
Unatoč nominalnom povećanju mirovina, u tom je razdoblju njihov udio u prosječnoj plaći – pao. Tako su mirovine s međunarodnim ugovorima u prosjeku bile na 37,28 posto plaće, dok su mirovine bez međunarodnih ugovora bile na 41,80 posto prosječne plaće.
Nominalni rast, realni pad
Posljednje podatke HZMO je objavio o mirovinama za srpanj, koje su isplaćene početkom ovog mjeseca. Prosječna mirovina, tako, iznosi 468,79 eura te je viša za 36,27 posto u odnosu na listopad 2016. godine. Prosječna starosna mirovina za prošli mjesec iznosi 501,79 eura, što je 34,51 posto više u odnosu na razdoblje prije nešto manje od sedam godina.
Obiteljska je mirovina na prosjeku od 398,07 eura, što je 37,26 posto više, dok je prosječna invalidska mirovina na razini od 344,77 eura, što je 29,03 posto više nego u listopadu 2016. godine.
Što se, pak, tiče najviših i najnižih mirovina, one su također porasle u odnosu na listopad 2016., ali ne toliko koliko Plenković tvrdi. Najniže mirovine za srpanj ove godine u prosjeku iznose 319,86 eura, što je nominalno povećanje od 39,85 posto u odnosu na početak Plenkovićeva premijerskoga mandata. Najviše su mirovine, pak, na prosjeku od 1.262,77 eura, što je povećanje od 35,35 posto u odnosu na listopad 2016. godine.
Što se tiče udjela mirovina u plaći, on je nastavio padati. Tako su mirovine bez međunarodnih ugovora u srpnju činile 40,76 posto, a mirovine s međunarodnim ugovorima svega 36,08 posto prosječne plaće.
Usklađivanje neće puno pomoći
Da bismo bili sasvim korektni u izračunu, uvrstili smo i rekordno usklađivanje od 8,42 posto koje će umirovljenici na svojim računima vidjeti u rujnu. S tim usklađivanjem, kako smo već i pisali, prosječna bi mirovina trebala iznositi 508,26 eura, što bi bilo 41,22 posto više u odnosu na listopad 2016. godine.
Prosječna bi se starosna mirovina trebala popeti na 544,04 eura što bi bilo 39,60 posto više nego na početku ere Andreja Plenkovića. Obiteljska bi mirovina u prosjeku trebala iznositi 431,59 eura, odnosno 42,13 posto više, a invalidska 373,80 eura ili 34,54 posto nego u listopadu 2016. godine.
Najniža mirovina bi usklađivanjem trebala u prosjeku iznositi 346,79 eura, što je tek 44,52 posto više u odnosu na 2016., dok bi najviše mirovine trebale biti na razini od 1.369,10 eura, što je 40,37 posto više u odnosu na promatranu ishodišnu točku ovog našeg istraživanja.
Govoreći o udjelu mirovina u plaći teško je reći hoće li se on usklađivanjem popraviti, s obzirom na to da Državni zavod za statistiku još nije objavio podatke o plaćama za srpanj.
Neispunjeno obećanje
No, kako su prosječni iznosi koje redovito objavljuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje skloni promjenama zbog broja umirovljenika, odnosno razlike između novoumirovljenih i preminulih svakog mjeseca te njihovih obračunatih mirovina koje ulaze u prosjek, odlučili smo uzeti još dva bitna parametra, na koja se zapravo usklađivanje odnosi. Riječ je o aktualnoj vrijednosti mirovina (AVM), odnosno vrijednosti mirovine za godinu dana mirovinskog staža te vrijednosti najniže mirovine (VNM), koja se također odnosi na jednu godinu mirovinskog staža.
Tako je AVM na početku Plenkovićeve vlasti, u listopadu 2016. godine, iznosila 61,59 kuna (8,17 eura). Početkom njegova drugoga mandata, u srpnju 2020., porasla je na 68,45 kuna (9,08 eura), što je povećanje od 10,02 posto. U srpnju ove godine AVM je iznosila 10,86 eura (24,77 posto više u odnosu na listopad 2016. godine), dok je usklađivanjem postavljena na 11,77 eura, što je 30,59 posto više nego na početku Plenkovićeve ere. Time u vodu pada njegova teza da su mirovine u prosjeku rasle 40 posto. Doduše, treba spomenuti da su, osim usklađivanjem, zakonskim promjenama povećane obiteljske mirovine za 10 posto, penalizacija je smanjena, vraćeni su dodaci za dugogodišnje osiguranike, što također utječe na izračun prosjeka.
Što se, pak, tiče vrijednosti NVM, ona je u listopadu 2016. godine iznosila 59,71 kuna (7,92 eura), što je čak manje od iznosa tadašnje AVM. U međuvremenu je zakonskim odredbama ona izjednačena s AVM, pa je u srpnju 2020. iznosila 68,45 kuna (9,08 eura), što je ipak 12,78 posto više. U srpnju ove godine NVM je iznosila 11,19 eura, što je više od AVM, ali i 29,22 posto više u odnosu na NVM iz listopada 2016. godine. Usklađivanjem od 8,42 posto NVM je postavljena na razinu od 12,13 eura, što je samo 34,71 posto više u odnosu na listopad 2016. i početak vladavine premijera Plenkovića. Time u vodu pada i drugi dio njegove teze; taj da su najniže mirovine u njegovu mandatu rasle za čak 51 posto.
Već tijekom usporedbe mirovina po mjesecima početaka prvog i drugog mandata HDZ-ove aktualne Vlade ustvrdili smo da udio mirovina u prosječnoj plaći pada. Time se aktualna vlast udaljava od vlastitog zacrtanog cilja – udjela mirovina u plaći od 50 posto. Iako umirovljenički predstavnici često navode različita rješenja za podizanje mirovina na tu razinu, iz resornog Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike konkretnog rješenja još uvijek nema.
