Glavni urednik Mirovine o mirovini sa 70: ‘Nije fer reći našoj djeci da uplaćuju za nas’
Hrvatska je zadržala dobnu granicu za starosnu mirovinu sa 65 godina, no što nas čeka u budućnosti? Koliko je zadržavanje postojeće dobi umirovljenja održivo za naš mirovinski sustav, u RTL Direktu komentirao je glavni urednik portala Mirovina, Marko Matijević. Djece je sve manje, ističe, zbog čega nije fer tražiti da za nas uplaćuju novce. Mlade generacije same trebaju odlučiti kavu mirovinu žele, a već ionako lošem odnosu radnika i umirovljenika prijeti i – umjetna inteligencija.
Marko Matijević u RTL Direktu | Snimak zaslona
Danska je povećala dobnu granicu za mirovinu, a koja će se postepeno podizati do 70 godina, o čemu smo pisali ovdje. Dobne granice za umirovljenje već neko vrijeme podižu i ostale zemlje, dok Hrvatska ne ide u tom smjeru. Zasad. Je li postojeća dobna granica sa 65 godina održiva za naš mirovinski sustav, u RTL Direktu komentirao je glavni urednik i osnivač portala Mirovina, Marko Matijević.
Mnogi umirovljenici ne žive samo od mirovine
– Radnik koji ima neto plaću od 1.200 eura, uplati 250 eura u prvi mirovinski stup. Koliko nama treba takvih da pokrijemo jednu mirovinu? Troje. Ni s tim iznosom umirovljenik neće biti zadovoljan. Mi nemamo omjer radnika i umirovljenika ni tih jedan naprema tri, nego na jednog umirovljenika dolazi tek 1,4 radnika, kaže Matijević.
Unatoč percepciji da umirovljenici mahom žive od malene mirovine, koja često ne prelazi 300, 400 eura mnogi, kaže Matijević, ne žive samo od tih sredstava, već u mirovini rentaju nekretnine ili imaju ušteđevinu. Ni prije 20 godina, ističe, ljudi nisu planirali da će živjeti samo od mirovine. Taj koncept posebno napuštaju današnji mladi, koji u mirovinu sve manje vjeruju i traže ‘alternativne’ načine štednje za starost.
– Ako gledam prijatelje koji imaju djecu i svoje dijete, ne bi bilo baš fer reći da oni uplaćuju za nas novce, ako njih ima manje nego što ima nas. Ljudi koji su sada u mirovini jednostavno nisu imali dovoljno djece kako bi imali kvalitetan omjer, jednostavno nemamo te uplate, kaže osnivač portala Mirovina.
Umjetna inteligencija prijeti gašenju nekih poslova
Uz to, produljuje se i radni vijek, što dodatno ide u prilog i produljenju dobne granice za mirovinu. Ljudi bi, kaže, željeli dansku mirovinu, ali istovremeno ne žele raditi do 70. godine, a to je jedan oksimoron. Matijević podsjeća da Hrvatska već sada produžava dobnu granicu za mirovinu žena svake godine za po tri mjeseca do 2030. godine, kada će se uvjeti izjednačiti s muškarcima na 65. godina.
– Možda ćemo 2030. imati ponovnu raspravu trebamo li zaboraviti na onu referendumsku inicijativu ’67 je previše’ iz 2019. godine i razmišljati o višoj dobnoj granici. Međutim, ima jedan veliki ‘ali’ zraku. Što se događa s umjetnom inteligencijom i hoće li ona uistinu napraviti da će nam olakšati stvari i stvoriti neka nova radna mjesta ili će biti kao što govore neki vodeći ljudi iz tog svijeta, da će nestati 15 do 20 poslova i da ćemo doživjeti jedan šok? Koliko će to dugo trajati i hoće li na kraju dana biti uopće dovoljno posla za sve, kaže Marko Matijević.
Glavni urednik portala Mirovina ističe važnost toga da današnje generacije same odluče kakvu mirovinu žele u budućnosti i pod kojim uvjetima u nju žele ići za 15, 20 godina.
‘Nije fer da djecu tražimo da nam uplaćuju za mirovine’
– Nije fer ni korektno prema generaciji alfa, beta i ostalima koje će dolaziti kasnije i bit će ih manje nego nas, jer mi nemamo dovoljno djece, da mi njima kažemo da nam plaćaju mirovine, ako mi nismo napravili svoj dio posla. Očekuje se da se to tako uplaćuje u sustavu međugeneracijske solidarnosti i to je u redu, ali onda mora biti dovoljno ljudi koji bi to činili, ponovio je Matijević.
Pojasnio je i da nas u ovom kontekstu spašavaju i strani radnici. Oni uplaćuju doprinose u prvi mirovinski stup, a vjerojatno neće imati mirovinu u Hrvatskoj jer neće raditi toliko dugo koliko je potrebno da ovdje ostvare mirovinu. Bez njih bi sustav danas još gore izgledao u omjeru radnika i umirovljenika. Godišnje već sada ide na mirovine 3,5 milijardi eura iz proračuna i tu će rupu biti sve teže popuniti. Oko 40 posto se za mirovine dodaje iz proračuna, a one bi bile oko 200 eura manje kada ih država ne bi dodatno financirala.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
