Čelni čovjek Erste mirovinaca: 'Treći stup je ključ veće mirovine'

Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavi mirovinskih fondova, u intervjuu za portal Mirovina.hr komentira prošlogodišnje rezultate fondova te ističe kako novi zakon otvara atraktivne mogućnosti ulaganja u nekretnine i private equity. Najveći potencijal za poboljšanje budućih mirovina vidi u trećem stupu, odnosno dobrovoljnoj štednji, za koju predlaže dodatne porezne poticaje i automatski upis zaposlenika.

Prošla godina bila je izuzetno uspješna za hrvatske obvezne mirovinske fondove, posebice one u kategoriji A, koji su ostvarili visoke prinose, o čemu više možete pročitati ovdje. Tako su Ersteovi obvezni fondovi kategorije A i B prošle godine porasli za više od 12 posto, dok je fond kategorije C imao prinos veći od 4 posto. Prema riječima Petra Vlaića, predsjednika Uprave Erste Plavi mirovinskih fondova s kojim smo razgovarali za Mirovina.hr, to je dijelom posljedica liberalizacije ulaganja, ali ipak prije svega povoljne tržišne situacije.

– Liberalizacija ulaganja odvijala se postupno. Prije dvadeset godina imali smo vrlo konzervativne limite koji su se kroz godine oslobađali. Od prošle godine imamo dodatne mogućnosti ulaganja u private equity, te izravna ulaganja u nekretnine. Ipak, veći dio visokih prinosa dolazi od diverzifikacije portfelja i vrlo dobrih tržišnih prilika, posebno u Hrvatskoj i Sloveniji, pojašnjava Vlaić.

Dodaje kako su mirovinski fondovi posljednjih godina akumulirali kvalitetnu imovinu te da je rast prinosa posebno naglašen zbog oporavka kreditnog rejtinga Hrvatske, pozitivne makroekonomske situacije i sredstava iz fondova Europske unije.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Treći stup treba porezne olakšice i automatski upis

Što se tiče budućnosti mirovinskog sustava, Vlaić smatra kako je jačanje drugog stupa poželjno, no trenutačno bi najviše učinka imalo jačanje trećeg stupa, odnosno dobrovoljne mirovinske štednje.

– Trebalo bi pojačati porezne olakšice za poduzeća, ali i za građane. Mogao bi se razmotriti i ‘opt-out’ model, gdje bi svaki novi zaposleni automatski postao član dobrovoljnog mirovinskog fonda uz mogućnost izbora želi li dalje nastaviti uplaćivati. To bi motiviralo i poslodavce i zaposlenike, kaže Vlaić te dodaje kako su trenutačno dobrovoljni mirovinski fondovi relativno nerazvijeni, s nešto više od 400 tisuća članova.

Iskustva iz Slovenije poticaj za ulaganja u nekretnine

Komentirajući nove mogućnosti ulaganja u nekretnine, ističe kako Erste Plavi već ima pozitivno iskustvo iz projekta u Sloveniji.

– Prošle godine kupili smo, zajedno sa slovenskim partnerom, trgovački centar u Kopru. Formirana je posebna tvrtka (SPV) za upravljanje imovinom. Trenutni očekivani prinos je iznad 11 posto, što je vrlo atraktivno u usporedbi s prinosima na državne ili korporativne obveznice. Iako su rizici nešto veći, ovakve investicije pružaju zaštitu od inflacije, kaže.

S obzirom na to da postoji velika potražnja i za stambenim nekretninama, upitali smo ga postoje li planovi za ulaganja u stambene nekretnine za najam.

– Za razliku od zemalja poput Njemačke, gdje velik broj ljudi živi u najmu, hrvatski građani uglavnom žele posjedovati stanove, što ograničava mogućnosti ulaganja u stambene objekte za najam. Zato su nam atraktivniji projekti poput shopping centara i logističkih parkova“, objašnjava.

Neke tvrtke zaposlenicima nude treći stup

Što se tiče dobrovoljnih mirovinskih fondova, oni se dijele na otvorene i zatvorene. Otvoreni su dostupni svima, dok se zatvoreni formiraju za zaposlenike određenih firmi ili strukovnih udruga. Na primjer, ako poslodavac želi svojim zaposlenicima ponuditi dodatnu pogodnost, u obliku uplata u mirovinsku štednju, može dogovoriti formiranje zatvorenog mirovinskog fonda. Tako Erste trenutačno upravlja sa šest zatvorenih fondova.

– Tvrtke mogu izabrati otvoreni dobrovoljni mirovinski fond ili osnovati zatvoreni fond specifično za svoje zaposlenike. Situacija na tržištu rada je takva da poslodavci žele svojim zaposlenicima ponuditi što bolje uvjete kako bi ih zadržali, tako da je i dodatna mirovinska štednja jedna od zanimljivih beneficija, kaže Vlaić.

Sve više članova u fondovima kategorije A

Kada je riječ o članstvu u mirovinskim fondovima, posebno kategorijama A, B i C, Vlaić ističe kako je najveći broj članova trenutačno u kategoriji B zbog prijašnjih automatiziranih upisa, ali napominje kako se situacija mijenja:

– Prema novom Zakonu, novi zaposleni koji sami ne odaberu fond automatski se raspoređuju u fond kategorije A, koji je dinamičniji. Također, ukinut je automatizam prelaska u fond C pet godina prije umirovljenja, kaže.

Zaključno, Vlaić smatra kako postoji još dosta prostora za rast trećeg stupa, a mirovinski fondovi već aktivno rade na edukaciji građana o prednostima dobrovoljne štednje, čime bi se dugoročno povećala financijska sigurnost budućih umirovljenika.

Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.