Broj ovrha nad mirovinama se kroz godine smanjio, a ukupno je 51.286 njih zaštićeno primanje

Na mirovinama korisnika je za prosinac 2023. godine provedeno ukupno 19.337 ovrha. Ipak, treba uzeti u obzir kako Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje vodi evidenciju prema broju ovrha, a ne prema broju korisnika pa ovaj broj može biti i veći jer jedan korisnik može imati više ovrha. Jednako tako, do dana 16. veljače zabilježeno je ukupno 51.286 mirovina kao zaštićeno primanje, odnosno primanje na koje je ovrha ograničena, kako su nam rekli iz FINA-e.

Dobra vijest je da se broj ovrha nad mirovinama iz godine u godine smanjuje, pa je tako 2011. godine bilo ovršeno 41.000 mirovina. U travnju 2023. godine bilo je ovršeno 20.357 mirovina, o čemu smo pisali ovdje, a sada se radi o broju od 19.337 ovrha, prema podacima HZMO-a.

U nekim slučajevima je ovrha izuzeta

Kada se priča o ovrhama, nije poznat broj ovršenih umirovljenika jer HZMO vodi samo podatke o broju ovrha koje se provode nad mirovinama, odnosno mirovinskim primanjima, a ne o broju ovrha nad umirovljenicima. Samim time taj broj može biti i nešto drugačiji jer se na jednoj mirovini mogu provesti dvije ovrhe. Jednako tako, ovrha nad mirovinom može biti ograničena u slučaju da ovršenik u FINA-i prijavi zaštićeno primanje, odnosno otvori zaštićeni račun. Do 16. veljače je tako 51.286 građana prijavilo mirovinu kao zaštićeno primanje.

Člankom 173. Ovršnog zakona definirano je da je od ovrhe izuzet iznos:

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

• U visini 2/3 prosječne neto plaće u RH ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, a sukladno stavku 4 istog članka to se odnosi i na mirovinu

• Od 1/2 prosječne neto plaće u RH ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja (osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta kada je od ovrhe izuzet iznos od 1/4 prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama RH za proteklu godinu)
• U visini 3/4 plaće ovršenika, ali ne više od 2/3 prosječne neto plaće, ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u RH
• U visini 1/2 neto plaće ovršenika ako se ovrha provodi radi naplate po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja/gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja (osim u slučaju ovrhe radi naplate novčanih sredstava za uzdržavanje djeteta kada je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara 1/4 neto plaće ovršenika

Najviše ovrha nad mirovinama zbog kredita i režija

Zanimljivo je kako većina ovrha mirovina, njih 17.270 su zbog naplate kredita, režija i slično, 1.705 ovrha je po osnovi zakonskog uzdržavanja i uzdržavanja djece, a 362 ovrhe su u korist fizičkih osoba, koje se u pravilu odnose na ‘naplatu ostalih vrsta tražbina’, kako navodi Glas umirovljenika. Ipak, broj ovršenih mirovina se iz godine u godine smanjuje, pa je tako 2011. godine bilo ovršeno 41.000 mirovina, a sada se radi o broju od 19.337 ovrha.

– Velik problem kod ovrha su i kamate koje se nagomilavaju pa dug neprekidno raste, zbog čega SUH i MUH već godinama traže da se građanima prvo omogući isplata glavnice duga, a tek onda kamata, navodi se u Glasu umirovljenika.

Jednako tako, većina ljudi ne zna da je dovoljno otići u prvu ispostavu HZMO-a i dati izjavu da ne žele da im se ovršava cijela mirovina. Na stranicama mirovinskog osiguranja je navedeno i kako HZMO nema uvid u očevidnik ovrha FINA-e i obrnuto pa njima nije poznato je li neko rješenje o ovrsi koje se nalazi u HZMO-u nalazi i u FINA-i.