Brankica (59) ima 39 godina staža i želi u mirovinu: Ima tri opcije, a jedna je najpovoljnija
Umirovljenica Brankica (59) radi u jednoj gradskoj ustanovi, ali trenutno je na bolovanju. Uskoro će se vratiti na posao, ali želi ići u mirovinu. Kako ima oko 39 godina radnog staža, pitala nas je koji su uvjeti za mirovinu i kakve sve opcije ima. Naime, već sada može u prijevremenu, ali bolja opcija za nju je starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika koja se ne umanjuje. U tom slučaju morala bi raditi još dvije godine, a do starosne mirovine još najmanje pet godina. Zanima je i ima li pravo na otpremninu, treba li uzeti mirovinu iz prvog ili drugog stupa te što je sa stažem za majke.
Umirovljenica | Ilustracija: Pexels
Buduća umirovljenica Brankica u 59 godina skupila je oko 39 godina radnog staža. Želi se umiroviti pa nas je pitala koji su uvjeti za mirovinu i koje opcije ima. Pritom je zanima hoće li joj se računati dodatni staž za djecu, kolika bi joj bila penalizacija te treba li uzeti mirovinu samo iz prvog ili iz oba mirovinska stupa. Također, ne zna u kojim slučajevima ima pravo na otpremninu iz firme te koliko se dugo čeka rješenje o mirovini.
Uvjet za starosnu mirovinu ženama je teško ‘uloviti’
– Još sam uvijek na bolovanju, ali vraćam se na posao i otišla bih u mirovinu. Imam 59 i pol godina te ukupno oko 39 godina radnog staža, od čega 38 i pol u istoj gradskoj ustanovi u kojoj radim. Ne bih se željela zaletjeti s obzirom na to da se uvjeti stalno mijenjaju, rekla nam je, između ostaloga, Brankica.
Ova djelatnica u kulturi već sada ima uvjete za prijevremenu mirovinu. Uvjeti za žene u 2024. su 58 i pol godina života te 33 i pol godine staža. Oba uvjeta se u prijelaznom razdoblju do 2030. svake godine povećavaju za tri mjeseca, dakle u 2025. uvjeti su 58 godina i devet mjeseci života i 33 godine i devet mjeseci staža. Ipak, prijevremena mirovina se umanjuje za 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, odnosno najviše 12 posto za pet godina ranijeg odlaska.
Druga opcija je nastavak rada do uvjeta za starosnu mirovinu. Žene u starosnu mirovinu mogu ove godine ići sa 63 i pol godine, a uvjet je najmanje 15 godina staža. Međutim, kako se dobna granica pomiče za po tri mjeseca svake godine, Brankici bi bilo jako teško uloviti taj tempo, odnosno morala bi raditi do 2029. kada će ispunjavati uvjet od 64 godine i devet mjeseci starosti. Znači, još pet godina rada.
Najpovoljnija opcija za dugogodišnje osiguranike
Najpovoljnija opcija u ovom slučaju je starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika, o kojoj možete čitati više ovdje. U nju se može ići s najmanje 60 godina života i 41 godinu staža. Dakle, kada bi Brankica nastavila raditi, za dvije godine ispunjavala bi uvjete za starosnu mirovinu kao dugogodišnji osiguranik. Takva mirovina se ne umanjuje i donosi pristojna primanja u starosti u odnosu na penaliziranu prijevremenu mirovinu.
Kada je riječ o dodatnom stažu za djecu, država daje šest mjeseci po svakom djetetu. Premijer Andrej Plenković najavio je da će povećati dodatni staž na godinu dana po djetetu, o čemu smo pisali ovdje. Ipak, ta izmjena zakonski još uvijek nije provedena. Za očekivati je da će biti krajem ove ili početkom iduće godine, što je dodatni poticaj za ostanak na tržištu rada u Brankičinu slučaju. Treba znati da se dodatni staž za djecu ne računa u uvjet za odlazak u mirovinu, nego samo prilikom izračuna mirovine. Dakle, ako vam treba 41 godina staža, a imate ih 40 i dvoje djece, ne ispunjavate uvjete za starosnu mirovinu kao dugogodišnji osiguranik, već vam godina dana dodatnog staža za dvoje djece povećava iznos mirovine.
O otpremnini za mirovinu odlučuje poslodavac
Otpremnina nije definirana Zakonom o radu, već ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom. Radnik može dobiti otpremninu za mirovinu bez obzira na njezinu vrstu, životnu dob i godine staža, ovisno o firmi u kojoj radi. Za odlazak u mirovinu poslodavci radnicima mogu isplatiti neoporezivo 1.400 eura otpremnine. Na veće iznose treba platiti porez, o čemu smo pisali ovdje.
Hoćemo li izabrati mirovinu iz prvog ili drugog stupa ovisi o našoj odluci, odnosno opciji koja je za nas povoljnija na temelju izračuna od Regosa. Kako je od ove godine dodatak na mirovinu iz prvog i drugog stupa izjednačen na 27 posto, o čemu smo pisali ovdje, za očekivati je sve više korisnika dvostupnih mirovina. Kod izbora dvostupne mirovine, korisnik se može odlučiti za jednokratnu novčanu isplatu do 20 posto u bruto iznosu od ukupno kapitaliziranih sredstava doznačenih MOD-u. Uvjet je da mu je osnovna mirovina iz prvog stupa veća od najniže mirovine. Kako se računa najniža mirovina, pogledajte ovdje.
Podsjetimo, zakonski rok za izdavanje rješenja o mirovini je od 30 do 60 dana. Najčešće se za nekoliko mjeseci oduže oni slučajevi kada je potrebno vještačenje, u slučaju invalidskih mirovina, ili se čeka inozemnog nositelja osiguranja da dostavi podatke o radnom stažu ostvarenom u drugim zemljama.
