Veće usklađivanje za one s manjim mirovinama? Jedan argument je nepobjediv

Mirovine nisu socijalna kategorija. Ne treba biti genijalac da bi se razumjelo kako iznos mirovine odražava godine staža i iznose plaća pa je jasno da zbog toga jedan umirovljenik ima 400 eura, a drugi 1.800 eura. Prvom će srpanjsko usklađivanje od oko pet posto donijeti 20 eura, a drugom 90 eura. Detaljno smo izračunali koliko će iznositi usklađivanje mirovina prema dosad dostupnim podacima o cijenama i plaćama, a izračun pogledajte ovdje. 

Svaki treći umirovljenik preživljava s 430 eura 

Umirovljenik s 1.800 eura korisnik je zakonom određene najniže mirovine, a onom s 400 eura određena je zakonski najniža moguća mirovina. Svakim usklađivanjem stvara se sve veći jaz između 'siromašnih' i 'bogatih' kojima mirovine rastu po istoj stopi, ali ne i u istom iznosu. Možemo se složiti čak da je ovo pravedan model jer, kako smo već rekli, mirovine nisu socijalna kategorija, ali problem je što hrvatski umirovljenici jesu. Tu dolazimo do nepobitne činjenice koja ruši sve argumente o stažu i plaćama. 

Dok najvišu mirovinu prema općim propisima prima samo oko 1.600 umirovljenika, imamo više od 330.000 korisnika najniže mirovine koja u prosjeku iznosi 430 eura. Od tog iznosa svaki mjesec preživljava skoro svaki treći umirovljenik u Hrvatskoj. Nemoguće je osporiti činjenicu, dakle, da je svaka treća starija osoba siromašna i zapravo postaje socijalni slučaj s 430 eura mirovine, što je daleko ispod praga siromaštva. Prag rizika od siromaštva za samce je lani iznosio 752,83 eura mjesečno, o čemu smo pisali ovdje. Oko 80 posto svih umirovljenika ima mirovinu ispod tog iznosa. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

SUH-ovi prijedlozi imaju smisla 

Korisnici najniže mirovine nisu neradnici. Velika većina ih je otišla u starosnu mirovinu nakon 30 godina rada. Njihov jedini krimen su male plaće zbog čega im one uopće nisu ušle u izračun mirovine, prema Zakonu o najnižoj mirovini, već samo godine staža. Da bi stvar bila gora, njihova mirovina bila bi još i manja da se računala prema plaćama čime institut najniže mirovine postaje upravo socijalna kategorija. To zna i Vlada zbog čega je već u nekoliko navrata podizala aktualnu vrijednost najniže mirovine po godini staža, a koja trenutačno iznosi 15,73 eura, što očito nije dovoljno. Prvo zato što se od toga iznosa ne može preživjeti mjesec, a drugo zato što je korisnika najnižih mirovina sve više, jer u toj kategoriji završi skoro svatko tko je većinu radnog vijeka radio za ispodprosječnu plaću. 

Nema potrebe stoga da nam fine zagrebačke gospođe s pristojnom mirovinom, bogatim nasljedstvom i političkom pozicijom na kojoj zastupaju umirovljenike objašnjavaju da su mirovine plod staža i plaća. Bolje bi bilo da razmisle o prijedlozima Sindikata umirovljenika Hrvatske da se mirovine usklađuju prema socijalnom kriteriju. SUH predlaže da se stopa od 120 posto primjenjuje na mirovine ispod 500 eura, a 110 posto na mirovine od 500 do 800 eura. One iznad tog iznosa bi se usklađivale po stopi od 100 posto. Uz to predlažu i zaštitni dodatak koji bi umirovljenicima pokrio razliku između njihove stvarne mirovine i praga za dostojanstven život. No, čini se da zasad novi ministar rada i mirovinskog sustava Alen Ružić nema sluha za ovakve prijedloge, o čemu je predsjednica SUH-a Višnja Stanišić govorila za naš portal ovdje. 

-----------------------------------------------------------------------------------------------------

*Komentar je stav autora i ne odražava stav redakcije