[KOMENTAR] Kako glasati na predsjedničkim izborima kada znate da NITKO neće povećati mirovine?

Iskustvo govori da je za pobjedu u drugom krugu predsjedničkih izbora potrebno nešto više od milijun glasova. Igrom slučaja u Hrvatskoj imamo taman toliko umirovljenika, tako da bi oni samostalno mogli nametnuti svog kandidata. Ali kako ga izabrati, kada nitko od njih neće ispuniti ono što umirovljenici najviše traže?

Idemo na trenutak zamisliti da su umirovljenici interesna skupina koja želi veća materijalna prava. Ima ih 1,23 milijuna, a na zadnjim izborima Kolinda Grabar-Kitarović osvaja Pantovčak s 1,11 milijun glasova. Dakle, postoji potencijal među umirovljenicima da znatnije vuku politiku u smjeru u kojem žele, ali to gotovo nikada ne rade.

Kao prvo, činjenica da je netko umirovljenik ne mijenja njegove političke stavove u neke homogene “umirovljeničke političke stavove”. Drugo, neće svi umirovljenici izaći na izbore. Treće, empirijski podaci s proteklih izbora govore da velik broj umirovljenika bilo koje izbore i dalje shvaća kao epizodu serije “Naši i vaši”. Nije čak ni pogrešno reći da su oni glavni potporanj HDZ-u i SDP-u, odnosno da najveći broj umirovljenika bira ili jedne ili druge.

Jesu li možda ovi izbori drugačiji?

Ni HDZ ni SDP neće trajati vječno. Obje stranke su izgubile ogroman komad podrške u posljednjih 15-ak godina. Da se kojim slučajem radi o parlamentarnim izborima, ni jedni ni drugi s ovakvim postotcima neće moći više nikad samostalno imati većinu u Hrvatskom saboru. Građani su vidjeli što rade jedni, a što drugi, te se sve više traži takozvani “treći put”.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Prema najnovijoj anketi stanje je ovakvo:

• Grabar-Kitarović – 28,6 posto
• Milanović – 24,3 posto
• Škoro – 16,7 posto
• Kolakušić 14 posto

Nije li pomalo čudno da Miroslav Škoro i Mislav Kolakušić, dva tipa bez previše iskustva u politici zajedno imaju veću podršku od mašinerije HDZ-a, odnosno SDP-a? Stožerne stranke su ranjene, a ozbiljni politički analitičari na temelju iskustava iz drugih zemalja govore da to otvara vrata velikoj koaliciji. Velika koalicija bit će posljednji “hura” HDZ-a i SDP-a prije nego što propadnu.

Vratimo se na umirovljenike

Pred umirovljenicima je težak izbor. Hoće li izabrati Milanovića koji starije ne spominje, ali se na Facebooku često fotografira s njima? Ili će Kolindi u zagrljaj koja im je obećala pravobranitelja za starije? Hoće li odabrati pjevača Škoru, za kojeg su već zaboravili da je kao HDZ-ovac bio u Saboru bez ikakvih uspjeha? Ili će odabrati Kolakušića koji prijeti da će čitavu strukturu razbiti na komadiće i sastaviti novu?

Na kraju krajeva, nije ni bitno. Nitko od njih neće povećati njihove mirovine. Zapamtite sljedeće: mirovine u Hrvatskoj, osim usklađivanja i vraćanja dugova – nikad nisu povećane političkom odlukom. 

Jedini takav kvazi rast dogodio se u srpnju ove godine, kada su oni s rješenjem o najnižoj mirovini, njih oko 250 tisuća, dobili 3,13 posto veće mirovine. Manje od 50 kuna u prosjeku.

Ako ne znate za koga glasati – pitajte djecu ili unuke

Vaše mirovine trenutačno financiraju svi zaposleni u Hrvatskoj. Isto tako, vi ste kada ste bili radnici financirali mirovine tadašnjih umirovljenika. To je sustav međugeneracijske solidarnosti. Takav oblik mirovinske štednje poziva društvo na suradnju – što je dobro za radnike, dobro je i za umirovljenike.

Ne ulazeći u odluku je li napuštanje dobro za Britance ili nije, Brexit je vjerojatno najpopularniji primjer što se dogodi kada stariji politiku povuku u jednom, a mladi u drugom smjeru. U začuđujuće uskom referendumu (51,89 naprema 48,11 posto), Velika Britanija je odlučila napustiti Europsku uniju. Analize su pokazale da je malo manje starijih (ili malo više mlađih) glasalo – Velika Britanija bi odlučila ostati u Europskoj uniji. Stariji su htjeli van, a mladi su htjeli ostati unutra.

Svaki izbori imaju posljedice, a s posljedicama valja i živjeti. Živimo u čudnom trenutku u povijesti svijeta, u kojem je broj starijih osoba u odnosu na mlade nikad veći.

I zato, jer s posljedicama valja živjeti, ako niste sigurni za koga glasati – pitajte sinove ili unuke. Podebljajte njihov glas jer će oni živjeti s tim posljedicama, a od većih mirovina tako i tako ništa neće biti.