[KOMENTAR] Kako glasati na predsjedničkim izborima kada znate da NITKO neće povećati mirovine?

Josip Mihaljević
17. studenoga 2019.
Kolumne
A- A+

Iskustvo govori da je za pobjedu u drugom krugu predsjedničkih izbora potrebno nešto više od milijun glasova. Igrom slučaja u Hrvatskoj imamo taman toliko umirovljenika, tako da bi oni samostalno mogli nametnuti svog kandidata. Ali kako ga izabrati, kada nitko od njih neće ispuniti ono što umirovljenici najviše traže?

Foto: Pixabay

Idemo na trenutak zamisliti da su umirovljenici interesna skupina koja želi veća materijalna prava. Ima ih 1,23 milijuna, a na zadnjim izborima Kolinda Grabar-Kitarović osvaja Pantovčak s 1,11 milijun glasova. Dakle, postoji potencijal među umirovljenicima da znatnije vuku politiku u smjeru u kojem žele, ali to gotovo nikada ne rade.

Kao prvo, činjenica da je netko umirovljenik ne mijenja njegove političke stavove u neke homogene “umirovljeničke političke stavove”. Drugo, neće svi umirovljenici izaći na izbore. Treće, empirijski podaci s proteklih izbora govore da velik broj umirovljenika bilo koje izbore i dalje shvaća kao epizodu serije “Naši i vaši”. Nije čak ni pogrešno reći da su oni glavni potporanj HDZ-u i SDP-u, odnosno da najveći broj umirovljenika bira ili jedne ili druge.

Jesu li možda ovi izbori drugačiji?

Za HDZ i SDP najčešće glasuju umirovljenice starije od 70 godina

Ni HDZ ni SDP neće trajati vječno. Obje stranke su izgubile ogroman komad podrške u posljednjih 15-ak godina. Da se kojim slučajem radi o parlamentarnim izborima, ni jedni ni drugi s ovakvim postotcima neće moći više nikad samostalno imati većinu u Hrvatskom saboru. Građani su vidjeli što rade jedni, a što drugi, te se sve više traži takozvani “treći put”.

Prema najnovijoj anketi stanje je ovakvo:

  • Grabar-Kitarović – 28,6 posto
  • Milanović – 24,3 posto
  • Škoro – 16,7 posto
  • Kolakušić 14 posto

Nije li pomalo čudno da Miroslav Škoro i Mislav Kolakušić, dva tipa bez previše iskustva u politici zajedno imaju veću podršku od mašinerije HDZ-a, odnosno SDP-a? Stožerne stranke su ranjene, a ozbiljni politički analitičari na temelju iskustava iz drugih zemalja govore da to otvara vrata velikoj koaliciji. Velika koalicija bit će posljednji “hura” HDZ-a i SDP-a prije nego što propadnu.

Vratimo se na umirovljenike

[KOMENTAR] Umirovljenici kao adut politike: Stvarna briga ili obični populizam?

Pred umirovljenicima je težak izbor. Hoće li izabrati Milanovića koji starije ne spominje, ali se na Facebooku često fotografira s njima? Ili će Kolindi u zagrljaj koja im je obećala pravobranitelja za starije? Hoće li odabrati pjevača Škoru, za kojeg su već zaboravili da je kao HDZ-ovac bio u Saboru bez ikakvih uspjeha? Ili će odabrati Kolakušića koji prijeti da će čitavu strukturu razbiti na komadiće i sastaviti novu?

Na kraju krajeva, nije ni bitno. Nitko od njih neće povećati njihove mirovine. Zapamtite sljedeće: mirovine u Hrvatskoj, osim usklađivanja i vraćanja dugova – nikad nisu povećane političkom odlukom. 

Jedini takav kvazi rast dogodio se u srpnju ove godine, kada su oni s rješenjem o najnižoj mirovini, njih oko 250 tisuća, dobili 3,13 posto veće mirovine. Manje od 50 kuna u prosjeku.

Ako ne znate za koga glasati – pitajte djecu ili unuke

sabor
Pogledajte kako bi izgledao Sabor da glasaju samo oni stariji od 70 godina

Vaše mirovine trenutačno financiraju svi zaposleni u Hrvatskoj. Isto tako, vi ste kada ste bili radnici financirali mirovine tadašnjih umirovljenika. To je sustav međugeneracijske solidarnosti. Takav oblik mirovinske štednje poziva društvo na suradnju – što je dobro za radnike, dobro je i za umirovljenike.

Ne ulazeći u odluku je li napuštanje dobro za Britance ili nije, Brexit je vjerojatno najpopularniji primjer što se dogodi kada stariji politiku povuku u jednom, a mladi u drugom smjeru. U začuđujuće uskom referendumu (51,89 naprema 48,11 posto), Velika Britanija je odlučila napustiti Europsku uniju. Analize su pokazale da je malo manje starijih (ili malo više mlađih) glasalo – Velika Britanija bi odlučila ostati u Europskoj uniji. Stariji su htjeli van, a mladi su htjeli ostati unutra.

Svaki izbori imaju posljedice, a s posljedicama valja i živjeti. Živimo u čudnom trenutku u povijesti svijeta, u kojem je broj starijih osoba u odnosu na mlade nikad veći.

I zato, jer s posljedicama valja živjeti, ako niste sigurni za koga glasati – pitajte sinove ili unuke. Podebljajte njihov glas jer će oni živjeti s tim posljedicama, a od većih mirovina tako i tako ništa neće biti.

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap