[KOMENTAR] Je li HSU prevario manje umirovljeničke stranke?

Josip Mihaljević
29. svibnja 2020.
Kolumne
A- A+

Znate li uopće koliko ima umirovljeničkih stranaka u Hrvatskoj? Mi smo pronašli 13 i to samo onih koje su aktivne, a vjerojatno ima i onih koje nismo uspjeli pronaći. Krajem prošle godine je krenula priča o ujedinjavanju s ciljem da umirovljenici napokon dobiju dio kolača koji im pripada (u mandatima, naravno), ali do toga ipak neće doći.

ujedinjenje

Foto: Mirovina.hr

HSU je u rujnu prošle godine uputio ambiciozan poziv manjim umirovljeničkim strankama koji je išao u smjeru ujedinjenja umirovljeničkih opcija u jedan blok.

Dva mjeseca kasnije, četiri stranke su u prostorijama HSU-a potpisale sporazum o suradnji. Osim samog HSU-a, odazvali su se Umirovljenici Slavonije i Baranje, Demokratska stranka umirovljenika i Blok umirovljenici zajedno.

Igrom slučaja, par tjedana prije toga istražili smo koliko uopće umirovljeničkih stranaka postoji u Hrvatskoj. Pronašli smo ih 13 aktivnih (neaktivne nismo brojali), dok je stvarni broj umirovljeničkih stranaka još i veći. Dijelom je to zbog katastrofalnog Registra političkih stranaka na stranicama Ministarstva uprave u kojem je tražilica napravljena tako da je neka iole smislena pretraga nemoguća misija.

Igrokaz oko ujedinjavanja

ujedinjenje

Prvi korak u ujedinjenju umirovljeničkih opcija: Četiri stranke potpisale sporazum!

Vratimo se na potpisivanje sporazuma, kada smo po prvi puta ugledali šefove političkih stranaka za koje u više od dvije godine rada na portalu nisam nikada nismo čuli. Naravno, osim Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) tj. lidera Milivoja Špike koji je 2015. kratko bio saborski zastupnik.

Međutim, tada je ostao zapamćen kao praktički najvatrenijeg zagovornika famoznog “preslagivanja” kojem je bilo cilj održati Karamarka na vlasti kada je Oreškovićeva Vlada postala brod koji tone.

Šefovi manjih političkih stranaka nisu ostavili impresivan dojam, naprotiv, Špika je već tada počeo trljati ruke govoreći kako će im brzo rejting narasti na X posto i kako će biti dovoljno saborskih mandata za svačije apetite.

S druge strane, matematika je na njihovoj strani. HDZ je 2016. godine formirao Vladu s oko 682 tisuće glasova, dok je umirovljenika u Hrvatskoj preko 1,24 milijuna. U teoriji, umirovljenici bi mogli politički vladati državom.

Treba li Hrvatskoj toliko umirovljeničkih stranaka? Naravno da ne!

U Hrvatskoj aktivno djeluje 13 umirovljeničkih stranaka: Evo popisa

Većina šefova manjih umirovljeničkih stranaka nekada su bili članovi HSU-a, a jedan po jedan su odlazili i formirali svoje stranke.

Jesu li se pritom pitali treba li umirovljenicima uopće toliko političkih stranaka? Zašto stati na 13, zašto ih ne bi bilo 26? Možda će je zlatno doba za umirovljenike započeti točno s onim datumom kada Ministarstvo uprave lupi pečat na stotu umirovljeničku stranku. Ili je i to premalo?

Bilo kako bilo, umirovljeničke stranke po svojoj prirodi moraju dijeliti iste interese, ali ono što ne moraju jest svjetonazor i metode.

Naše umirovljeničke stranke također igraju po tim pravilima, a jedina točka prijepora oko koje bi se mogli posvađati jest što napraviti s II. mirovinskim stupom. No, jesu li se posvađali oko II. mirovinskog stupa ili oko fotelja?

Sporazum je propao, optužbe pršte na sve strane

hrelja petrovic

Sindikat i Matica umirovljenika šokirani: Hrelja glasao protiv povećanja cenzusa za dopunsko

Sada je izvjesno da je taj sporazum zapravo mrtav i postavlja se pitanje je li HSU prevario ili iskoristio manje političke stranke.

Što se događalo iza kulisa ne možemo i ne moramo znati, no Restart koalicija je Hrvatskoj stranci umirovljenika praktički dala dva mandata u koalicijskom sporazumu. Kako dva mandata podijeliti na četiri potpisnika sporazuma? Nikako!

Hrelja je 17 godina u Saboru, da je malo mlađi, možda bi postavio i rekord. Vjerojatno je ocijenio da su bolja dva mandata u ruci, nego četiri potencijalna na grani. Budući da od potpisivanja sporazuma HSU nije bio glasan oko ujedinjavanja umirovljeničke scene, a zatim je osvanuo u Restart koaliciji, može se reći da je škartirao manje stranke. Jer ako je suradnja pukla iz nekih drugih razloga, to nikada nisu javno obrazložili.

S druge strane, jesu li ove manje stranke nevine?

Do jučer su govorili kako će se kad tad ujediniti pod Hrvatskom strankom umirovljenika, a sada pršte optužbe na sve strane. Najglasniji u tomu su zapravo šefovi onih stranaka koji su najbliže ulasku u parlament. Milivoj Špika preko stranica Bloka umirovljenici zajedno optužuje za izdaju i prodaju umirovljenika, a nije daleko ni Lazar Grujić iz Stranke umirovljenika (SU) koji je prošle godine govorio da je “Berin penzić”, a sada će na izbore za Škorom.

Pretpostavljamo da se ove još manje stranke zapravo ni ne ljute. Naime, kada smo istraživali koliko je umirovljeničkih stranaka, shvatili smo da mnogi od njih nemaju nikakav program, nemaju ni stranicu na internetu, a u kod nekih smo na društvenim mrežama pronašli da im je zadnja objavila bila prije otprilike pet godina.

Što su uopće očekivali?

__________________________________________

Komentar je stav autora