Život u mirovini sve dulji: Hrvatska blizu europskog prosjeka, evo tko su rekorderi

Porast očekivanog trajanja života doveo je i do duljeg korištenja mirovina. Hrvatska je u tom smislu vrlo blizu europskog prosjeka, no brojne države planiraju smanjiti trajanje korištenja mirovina podizanjem dobi za umirovljenje.

Sve države svijeta, pa tako i Hrvatska, u posljednjih nekoliko desetljeća bilježe povećanje očekivanog trajanja života, a samim time i povećanje očekivanog trajanja korištenja mirovine. Napredak u medicini i općeniti porast kvalitete života doveli su do povećanja tih brojki. Za umirovljenike to možda i nije dobra vijest, jer se time dodatno opterećuju mirovinski sustavi, zbog čega države planiraju produljiti radni vijek, odnosno povećati dob za odlazak u mirovinu kako bi smanjile život u mirovini.

U Hrvatskoj se u posljednjih 10 godina povećalo prosječno trajanje primanja mirovine s 19 na 22 godine. Ta je razlika kod muškaraca šest godina, a kod žena čak i veća. Lani su, prema statističkim podacima, umirovljeni muškarci primali svoje mirovine 19 godina, a žene 25 godina. Doduše, žene imaju pravo ranijeg odlaska u mirovinu. Prosječna je mirovina iznosila 2.885 kuna, a radni vijek 30 godina.

Po tome smo dosta blizu europskom prosjeku. Prema “Mirovinama na prvi pogled”, dvogodišnjem izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), prosjek mirovinskog staža u Europskoj uniji je 2020. i 2021. iznosio 19,5 godina za muškarce te 24 godine za žene. Što se tiče zemalja članica OECD-a, među kojima nema Hrvatske, muškarci su nakon odlaska s tržišta rada u prosjeku primali mirovinu također 19,5 godina, a žene nešto kraće – 23,8 godina. Dakle, Hrvati mirovine primaju nešto kraće, a Hrvatice čak i dulje od prosjeka razvijenog svijeta.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Grci najdulje koriste mirovine

Gledajući druge države, po prosječnom trajanju mirovinskog staža za muškarce se izdvaja Luksemburg, čiji žitelji primaju mirovine 24 godine. Zatim slijedi Francuska s 23,5 te Grčka i Španjolska s 23 godine mirovinskog staža za muškarce. Žene najdulje primaju mirovinu u Grčkoj, čak 28,4 godine. Po prosjeku su u vrhu Saudijska Arabija s 28 godina, Španjolska s 27,7 godina i Francuska s 27,1 godinom mirovinskog staža za žene.

S druge strane, od 46 analiziranih zemalja, najkraći mirovinski staž za muškarce je u Indoneziji (11,5 godina), Indiji (12,9 godina), Latviji (14 godina) i Južnoafričkoj Republici (14,2 godine). Žene najkraće primaju mirovinu u Indoneziji (13,2 godine), Indiji (13,9 godina), Latviji (20,1 godinu) i Meksiku (20,6 godina).

No, to ne znači da žitelji navedenih zemalja žive dulje ili kraće nakon odlaska u mirovinu. Svaka od njih ima propisanu različitu dob za odlazak u mirovinu, uz još neke specifične kriterije. Stoga, logično, i trajanje primanja mirovine varira.

U Hrvatskoj je starosna dob za odlazak u mirovinu 65 godina za muškarce i 63 godine za žene, s tendencijom da od 1. siječnja 2030. dob umirovljenja za oba spola bude izjednačena. Uz to, u mirovinu se može već i sa 60 godina, ako se navrši 41 godina radnog staža, a raditi se može i nakon 65., na pola ili puno radno vrijeme.

Dulji ostanak u svijetu rada

Sa 65 godina, prema podacima OECD-a, u mirovinu odlaze Austrijanci, Belgijanci, Kanađani, Čileanci, Finci, Japanci, Meksikanci, Novozelanđani, Poljaci, Španjolci, Šveđani i Švicarci. Doduše, treba napomenuti kako u nekim zemljama i muškarci i žene idu u mirovinu u istoj dobi, dok u drugima žene idu ranije.

Najdulje na mirovinu trebaju čekati građani u Izraelu (67 godina) te u Irskoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama (66 godina). Najranije u mirovinu idu Turci (muškarci s 52, žene s 49 godina), Kolumbijci (muškarci sa 62, žene s 59 godina), Kostarikanci (muškarci s 51,9, žene s 59,9 godina) i Grci sa 62 godine.

OECD ističe kako se razlika između dobi odlaska u starosnu mirovinu i očekivanog trajanja života u posljednjih 50 godina povećala s 12 na 19,5 godina za muškarce te sa 16 na 23,8 godina za žene. Mirovinski sustavi brojnih zemalja se financiraju na različite, često nedostatne, načine, zbog čega dulje korištenje mirovina predstavlja opasnost od kolapsa. Pojedine zemlje stoga planiraju povisiti dob za umirovljenje, a samim time i skratiti trajanje korištenja mirovina.

Hrvatska je odustala od predviđenog postupnog podizanja dobi za umirovljenje na 67 godina do 2036., no zato novim izmjenama Zakona o radu potiče ostanak na poslu do 68. godine života. Prema podacima OECD-a, Danci bi se u budućnosti, umjesto sa 66, umirovljavali s čak 74 godine života, Estonci bi umjesto sa 64 u mirovinu odlazili sa 71 godinom, kao i Talijani, koji sada u mirovinu odlaze s 62 godine života.