Istaknuto Njemačka centralna banka: Dobnu granicu za odlazak u mirovinu treba vezati uz životni vijek

Njemačka centralna banka: Dobnu granicu za odlazak u mirovinu treba vezati uz životni vijek

Josip Mihaljević

26. lipanj 2022.

Google Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu

Iako je nova njemačka vlast obećala da neće povećavati dob za odlazak u mirovinu, Njemačka centralna banka (Bundesbank) predlaže da se dobna granica za odlazak u mirovinu poveže s prosječnim životnim vijekom u Njemačkoj.

umirovljenik na klupi

Foto: Unsplash

Njemačka centralna banka (Bundesbank) predložila je ovoga tjedna da se starosna granica za odlazak u mirovinu prilagodni sverastućem životnom vijeku u njemačkoj, piše Index.hr. Mirovine su u Njemačkoj političarima osjetljivo pitanje budući da posljednjih godina ne prolaze sjajno, a nova koalicija na vlasti obećala je kako neće dalje povećavati dob za ostvarivanje prava na mirovinu. Po tom su pitanju u prijelaznom razdoblju, a granica će do 2029. godine iznositi 67 godina.

“Povezivanje odlaska u mirovinu s prosječnim životnim vijekom moglo bi dugoročno stabilizirati mirovinski sustav”, objavila je Bundesbank u mjesečnom izvještaju.

Navode kako i druge zemlje u EU podižu dobnu granicu, odnosno da se na neki način prilagođavaju mehanizmu “odgađanja” mirovine.

“Povezivanje trenutka odlaska u mirovinu s prosječnim životnim vijekom osjetno smanjuje pritisak, kako na sustav mirovinskog osiguranja tako i na državni proračun”, stoji u izvješću.

Bankari smatraju kako bi ovim jednostavnim potezom vječito stali na rep političkim raspravama oko granične dobi za ostvarivanje prava na mirovinu. No, ostaje pitanje kako bi ovakav model funkcionirano u stvarnosti. Prema najnovijim podacima prosječna životna dob za žene u Njemačkoj iznosi 83,4 godine, a za muškarcee 78,6 godina. Znači li prijedlog njemačke središnje banke da bi žene trebale raditi dulje od muškaraca prije nego što odu u mirovinu?

Također, brojni stručnjaci koji se bave ovim pitanjem smatraju kako prosječna životna dob ne može biti jedini parametar koji se gleda kod odlaska u mirovinu, a oni zagovaraju i alternativne podatke koji gledaju koliko osoba u mirovini doista može proživjeti “zdravih” godina života.