Šemper: 'Potrebno je donijeti Zakon o nasljeđivanju dijela mirovine preminulog partnera'

Hrvatska stranka umirovljenika objavila je drugi dio ‘Aktualne problematike mirovinskog sustava Hrvatske’. Član Predsjedništva HSU Željko Šemper ovoga puta objašnjava zašto su obiteljske mirovine jedna od najvećih nepravdi u mirovinskom sustavu.

Nakon prvog dijela, u kojem se analizira zašto novi umirovljenici imaju manje mirovine od starih umirovljenika, Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) objavila je drugi dio ‘Aktualne problematike mirovinskog sustava Hrvatske’ s fokusom na nepravedni model obiteljskih mirovina.

Bira se između male i još manje mirovine

Korisnici obiteljske mirovine (najčešće žene) u ovom trenutku mogu birati između vlastite mirovine ili 70 posto mirovine preminulog partnera. Šemper argumentira zašto bi se taj postotak trebao podići barem na 80 posto, a uz to traži i uvođenje ‘Zakona o nasljeđivanju dijela mirovine preminulog partnera’.

“Sadašnji nepravedan model obiteljskih mirovina jedan je od najvećih problema mirovinskog sustava, jer nakon smrti bračnog partnera udovice padaju u zonu siromaštva. S datumom 30. lipnja 2021. u RH bez mirovina po međunarodnim ugovorima ima 183.952 korisnika obiteljskih mirovina (93% su žene), a prosječna obiteljska mirovina iznosi 2.346 kn, što je 33% prosječne plaće i 581 kn ispod granice siromaštva”, započinje Šemper.

Šemper podsjeća da je još ranije na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe iznio potrebu za promjenom modela te da je od Ministarstva rada tada dobio odbijenicu. Muškarci u prosjeku imaju nešto veće mirovine, ali žene u slučaju njihove smrti mogu naslijediti 70 posto muške mirovine. Šemper smatra kako žene zapravo ovdje nemaju nekog prevelikog izbora jer je 70 posto prosječne mirovine muškaraca za 15 posto manje od prosječne mirovine žena:

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Tek kad bi se u aktualnom Zakonu o mirvoinskom osiguranju kod izračuna obiteljske mirovine uzimao postotak od 80% mirovine muškarca, ta mirovina bi bila na razini prosječne mirovine žena. Na taj način udovice bi imale veću i povoljniju mogućnost izbora između osobne i obiteljske mirovine. To je prijedlog i argumentacija izmjene i povećanja sadašnjeg postotka od 70% u aktualnom Zakonu na povoljniji postotak od 80%!”, zaključuje Šemper.

Zakon o nasljeđivanju dijela mirovine

No, Šemper ne staje na povećanju postotka koji preživjeli partner može naslijediti, nego smatra potrebnim za novim Zakonom o nasljeđivanju dijela mirovine preminulog (van)bračnog partnera.

“Niz država članica EU ima takva rješenja, a novi model ove vrste mirovina trebao bi uz visinu mirovine preminulog partnera uvažavati i broj godina mirovinskog staža, kao i broj godina već provedenih u mirovini. Na taj način novi model treba uvažavati sve ove podatke, jer ne može biti isti postotak za sve, kao što ga primjerice imaju Slovenija (15 posto), Njemačka (55 posto), jer nije isto, ako je preminuli koristio mirovinu 20 godina ili je umro za godinu dana nakon umirovljenja.

U svakom slučaju preživjeli partner mora imati mogućnost izbora povoljnije mirovine: a) zadržati svoju osobnu mirovinu + dodatak mirovine preminulog partnera ili b) odreći se svoje osobne mirovine i odabrati 80% mirovine preminulog partnera, ako je to za njega povoljnije”, zaključuje Šemper.

Sada su u igri dva modela nasljeđivanja mirovina u Hrvatskoj

Na novom modelu obiteljskih mirovina već se radi. Nekakav službeni hodogram jest do kraja godine predstaviti reformu, cijele iduće godine ju usavršavati i napisati zakon, a nova pravila bi stupila na snagu s prvim danima 2023. godine.

Detalji o tomu što nas čeka još uvijek nisu poznati. Zna se samo da će se model obiteljskih mirovina promijeniti i da će se konačno omogućiti korištenje dijela mirovine preminulog partnera.

Zanimljivo, u zadnjih desetak dana u javnosti su se pojavila dva različita prijedloga kako bi to trebalo izgledati. Prvi je svoje karte otkrio Sindikat umirovljenika Hrvatske, a sada i HSU predlaže poprilično drugačiji model. Treba istaknuti da je Silvano Hrelja (HSU) postao dijelom vladajuće većine upravo kako bi radio na novom modelu obiteljskih mirovina, dok umirovljeničke udruge svoje ideje guraju kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, savjetodavno tijelo vlade oko umirovljeničkih pitanja.

Kojim će smjerom vlada krenuti trebalo bi biti jasnije do kraja godine.