Trebaju li Francuzi biti nezadovoljni mirovinskom reformom? Ovi podaci sugeriraju suprotno

Iako se Francuzi mjesecima prosvjedima bore protiv podizanja dobi za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine, podaci sugeriraju kako su, u odnosu na većinu umirovljenika iz drugih zemalja, u povoljnijem položaju. Stručnjaci upozoravaju kako je korijen problema u demografiji te kako su za njegovo rješavanje dovoljne dvije mjere, od kojih je jedna izrazito nepopularna.

Već mjesecima traju prosvjedi u Francuskoj zbog mirovinske reforme. Ipak, odlazak u mirovinu sa 64 godine, umjesto sa 62, uopće ne zvuči loše u usporedbi s drugim europskim državama. Francuzi bi se umjesto toga koliko dugo bi trebali raditi, trebali razmišljati o tome – tko će to platiti.

Druge su europske zemlje već odavno provele mirovinske reforme u kojima su podigle minimalnu dob za odlazak u mirovinu. Hrvatska je, podsjetimo, odustala od podizanja dobi za umirovljenje na 67 godina. No, stručnjaci upozoravaju kako je pogrešno tvrditi da Francuzi “kukaju” zbog odlaska u mirovinu sa 64 godine. Pobuna je, ističu, nastala zbog najranije dobi za odlazak u mirovinu s punim iznosom, dakle bez penalizacije. Ali, za to je potrebno ispuniti i uvjet staža. U Francuskoj je to trenutno 41,5 godina, a uskoro bi za to trebale 43 godine. U Francuskoj već sad osobe dobivaju punu mirovinu s navršenih 67 godina i to se neće mijenjati, piše Deutsche Welle.

Francuzima i nije tako loše

Da umirovljenicima u Francuskoj zaista nije loše u usporedbi s ostalima govore i sljedeći podaci. Francuzima su 2020. godina mirovine u prosjeku iznosile 74,4 posto neto plaće. To je, samo za usporedbu, 14 posto iznad prosjeka zemalja OECD-a i 21,5 posto više nego u Njemačkoj. Doduše, staž je i dalje upitan, jer bi, primjerice, građanin Francuske koji je završio fakultet s 25 godina punu mirovinu trebao zaraditi sa 67 godina, odnosno nakon određene 42 godine.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Drugo, najniže mirovine u Francuskoj već sad iznose u prosjeku 961,08 eura. Francuska vlada najavljuje da bi ubuduće najniža mirovina trebala iznositi oko 1.200 eura. Iako je to prosjek OECD-a, u Hrvatskoj je unatoč zakonskom povećanju od tri posto, najniža mirovina u prosjeku na 293,82 eura. Nijemci bi se, pak, mogli šokirati, jer kod njih pojam najniže mirovine ne postoji. Doduše, država im to kompenzira brojnim naknadama i dodacima, o kojima smo pisali ovdje.

Treće, iako su zakonske odredbe o minimalnoj dobi za odlazak u mirovinu fiksne, jasno je da brojni Francuzi napuštaju svijet rada i prije navršenog 62., odnosno 64. rođendana. Muškarci tako u mirovinu odlaze s navršenih 60,4 godine, a žene sa 60,9 godina. Ranije je to od prosjeka OECD-a za tri i pol godine kod muškaraca te za godinu i pol kod žena. S druge strane, životni vijek Francuza je visok, pa im mirovine sjedaju na račune u prosjeku 23,5 godine. Francuskinje, pak, mirovine u prosjeku primaju 27,1 godinu. Stoga je jasno zašto Macron svim silama pokušava progurati mirovinsku reformu.

– Francuska se, baš kao i sve druge države OECD-a i drugdje u svijetu, mora pitati, kako da opstane njezin mirovinski sustav s obzirom na demografske promjene, govori stručnjak za socijalno pravo i politiku Ulrich Becker iz njemačkog Instituta Max Planck.

Ili dulji rad ili manje mirovine

A demografske promjene govore da sve više starih očekuje mirovinu, a sve manje mladih uplaćuje doprinose. Pritom treba naglasiti da niti u jednoj zemlji OECD-a uplate doprinosa nisu dovoljne za sve mirovine, pa onda država mora posegnuti u proračun. Ista je stvar i u Hrvatskoj.

Stoga je računica jednostavna! Što su mirovine veće i što su uplate u fondove manje, to država mora češće intervenirati. U Francuskoj je, s obzirom na BDP, potpora države među najvećima u zemljama OECD-a. Francuska premijerka Elisabet Borne naglasila je da bi ova reforma “bila jamstvo da se uravnoteži mirovinski fond do 2030. godine.” Predsjednik Emmanuel Macron ranije je rekao da bi reforma u mirovinski sustav donijela dodatnih 17,7 milijuna eura godišnje.

Dakle, za smanjenje rupe u mirovinskom sustavu moguće je ili povećati radni vijek ili smanjiti mirovine. Treća alternativa je izlazak mirovinskih fondova na burzu, no u slučaju krize bi to bilo pogubno. Smanjivanje mirovina ujedno znači i gubitak vlasti bilo koje vlade koja se to usudi učiniti.

– Povećati životnu dob za odlazak mirovinu. Tako se duže uplaćuje, a kraće dobiva mirovinu. Zapravo je i u Francuskoj mirovinska reforma trebala zadirati mnogo dublje i ukinuti neke, prilično čudne privilegije određenih skupina zaposlenih. U Francuskoj je uobičajeno da ljudi odlučno izlaze na ulice kad netko želi uskratiti socijalna davanja, a onda su na prosvjedima mnogi, čak i oni koji neće imati nikakve štete od tih reformi, sažima Becker.

Dob za odlazak u mirovinu povećana je u Nizozemskoj na 69 godina, a uskoro će ponovno biti podignuta na 71 godinu. Ista stvar dogodit će u Italiji i Estoniji. U Njemačkoj je 2006. godine dob za umirovljenje povećana na 67 godina. U Hrvatskoj je sindikalno-građanska inicijativa 2019. godine spriječila povećanje dobi za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina.