Istaknuto Država se odriče nekretnina primatelja socijalne pomoći: Izmjene zakona su već u javnom savjetovanju

Država se odriče nekretnina primatelja socijalne pomoći: Izmjene zakona su već u javnom savjetovanju

U javno savjetovanje upućen je konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi. Njime se ukida odredba o zabilježbi države na nekretninu primatelja socijalne pomoći te povrata isplaćenih iznosa po toj osnovi. No, država će i dalje potraživati naknade za život u organiziranom stanovanju ili smještaju te od uzdržavatelja korisnika mjera socijalne skrbi.

Država stavlja zabilježbu na nekretnine primatelja socijalne pomoći | Foto: VisualHunt

Pučka pravobraniteljica, Tena Šimonović Einwalter početkom ožujka upozorila je javnost kako je više od 530 osoba odustalo od primanja zajamčene minimalne naknade, odnosno socijalne pomoći, zbog toga jer su strahovali da će izgubiti jedinu nekretninu u kojoj žive. Strah je kod njih izazvala odredba Zakona o socijalnoj skrbi po kojoj se država bilježi na nekretninu primatelja socijalne skrbi te nakon njegove smrti na taj način naplaćuje dug, odnosno sve ono što je primatelju ranije isplatila.

Kasnije se doznalo da bez zabilježbe na nekretninu ljudi ne mogu dobiti ni naknadu za ugroženog kupca energenata, no ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne politike Marin Piletić vrlo je brzo obećao kako će ovaj problem biti riješen. Na to se čekalo nešto više od dva mjeseca.

Po hitnoj proceduri

Naime, u javno savjetovanje je pušten konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi kojim se brišu odredbe o zabilježbi države na nekretnine primatelja zajamčene minimalne naknade. Izmjene zakona će biti donesene u hitnoj proceduri, odnosno u jednom saborskom čitanju, kako bi mogle stupiti na snagu već 1. srpnja ove godine.

– Ukazala se potreba intervencije i u dijelu ovlasti inspektora socijalne skrbi kao i instituta povrata iznosa isplaćenih na ime prava na zajamčenu minimalnu naknadu kao i instituta zabilježbe u sustavu socijalne skrbi, koji se u slučaju priznavanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu pokazao kao ozbiljna administrativna prepreka u priznavanju zajamčene minimalne naknade kao osnovne socijalne naknade koja se priznaje radi podmirenja osnovnih životnih potreba.

Napuštanjem obveze povrata isplaćenih iznosa na ime prava na zajamčenu minimalnu naknadu i brisanjem upisa zabilježbe olakšava se priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, kao osnovnu socijalnu naknadu kao i na prava na uslugu smješta i organizirano stanovanje, redefiniranjem instituta zabilježbe u sustavu socijalne skrbi.

Predloženim zakonom omogućit će se priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu socijalno najugroženijim skupinama građana koji su u bojazni od upisa zabilježbe u zemljišnim knjigama odustali od zahtjeva za priznavanje prava na osnovnu socijalnu naknadu za podmirenje osnovnih životnih potreba i time se doveli u posebno ugrožavajući položaj, stoji, između ostalog, u obrazloženju izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi.

Nema upisivanja na nekretnine, ali…

Tako će članak 293. koji je propisivao uvjete upisivanja Republike Hrvatske na nekretnine primatelja socijalne pomoći biti uklonjen iz nove verzije Zakona, dok će se drugi članci koji propisuju povrat duga državi i zabilježbu na nekretninama izmijeniti u skladu s time. Od 1. srpnja nasljednici više neće morati vraćati isplaćene naknade preminulih članova obitelji koji su ih primali, niti će se država bilježiti na njihove nekretnine.

No, povrat duga državi ostaje u slučaju naknada za uslugu organiziranog stanovanja i uslugu smještaja, osim usluge smještaja u kriznim situacijama i usluge smještaja radi provođenja rehabilitacijskih programa u cijelosti ili dijelom isplaćenih iz sredstava državnog proračuna. Njih će državi vratiti nasljednici preminule osobe i to najviše do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Povrat novca država očekuje i od osobe koja je po zakonu dužna uzdržavati korisnika, ako je u postupku priznavanja prava utvrđeno da ga ta osoba ne uzdržava ili je neopravdano odbila njegovo uzdržavanje.

Podignut je i iznos iznad kojeg država može odlučiti djelomično naplatiti dug ili ga otpisati. Umjesto dosadašnjih 1.320 eura, cenzus je 1.327,23 eura.

Izmjene u organiziranom smještaju

Velik dio izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi odnosi se na roditelje-odgojitelje, odnosno na odgojitelje u cjelini. Tako će roditelj-odgojitelj koji samostalno skrbi za dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili s invaliditetom, osim uvećane osnovice za naknadu, ostvarivati i prava iz mirovinskog te obveznog zdravstvenog osiguranja, kao i prava za vrijeme nezaposlenosti, odnosno kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.

Mijenjaju se i odredbe o organiziranom stanovanju, pa će novim izmjenama i dopunama pravo na ovu uslugu imati i osobe starije životne dobi koje samostalno zadovoljavaju svoje potrebe, odnosno kojima je djelomično potrebna pomoć pri zadovoljavanju osnovnih potreba. Dosad su pravo na to imale samo starije osobe koje nisu mogle samostalno zadovoljavati osnovne životne potrebe. Pravo na uslugu smještaja su dobile i teško bolesne odrasle osobe.

Pružateljima usluga smještaja kojima je zabranjen rad dosad nije bilo definirano trajanje zabrane. No, konačnim prijedlogom zakona ipak je postavljen rok od najmanje tri godine u kojima pružatelji ne smiju nastaviti s radom, niti podnijeti novi zahtjev za utvrđivanje kriterija. S druge strane, korisnicima smještaja ili organiziranog stanovanja više se ne umanjuje cijena usluge za iznos naknade za osobne potrebe.

Ovim se izmjenama zakona, pak, nastoji pratiti trend stvaranja novih smještajnih kapaciteta, koji obuhvaća i domove za starije osobe, o čemu smo već u nekoliko navrata pisali. Cjelokupni tekst izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi možete pročitati, ali i komentirati ovdje.