Potrebno je izvanredno usklađivanje: Umirovljenici traže veći rast mirovina i uvođenje socijalne dimenzije

Zbog rasta troškova života umirovljeničke udruge već godinama traže promjenu formule usklađivanja mirovina. Osim toga, zbog sve većih troškova života traže uvođenje i izvanredna usklađivanja sve dok se udio prosječnih mirovina u prosječnoj plaći ne popne na 58 posto, što je europski prosjek.

Umirovljenici su prošlog mjeseca dobili za nekoliko desetaka eura veće mirovine nego ranije. Riječ je bila o najvećem usklađivanju u povijesti domaćeg mirovinskog sustava, od 8,42 posto, što je prvenstveno bila posljedica rasta plaća, ali dijelom i inflacije u proteklom razdoblju.

Ipak, prosječna je mirovina prema statistikama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na razini od 44,24 posto prosječne plaće. Vlada, pak, tvrdi da je udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći 47,72 posto, no to je zato jer su pribrojili i braniteljske mirovine, o čemu smo pisali ovdje.

Mirovine i dalje kaskaju

Da mirovine kaskaju za plaćama, ali i inflacijom, pokazuju i vladine mjere koje uključuju dodatke za umirovljenike te snižene cijene pojedinih proizvoda. Umirovljeničke udruge već dugi niz godina traže promjenu formule usklađivanja mirovina.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Podsjetimo, usklađivanje je uvedeno 1999. godine kao dio sveobuhvatne mirovinske reforme. S vremenom ono se mijenjalo, pa je tako, primjerice od 2015. do 2019. bilo moguće uskladiti mirovine po omjerima faktora rasta plaća i inflacije od 70:30 ili 50:50, dok je od 2019. naovamo usklađivanje moguće samo po omjeru od 70:30, u korist faktora (plaće ili inflacije) koji je više rastao.

Sindikat i Matica umirovljenika Hrvatske već godinama traže da se mirovine usklađuju po 100-postotnom iznosu povoljnijeg faktora rasta, neovisno o tome je li riječ o plaćama ili inflaciji. Time bi se, kažu, održala kupovna moć umirovljenika i ne bi bilo produbljivanja razlike između mirovina, cijena i plaća. Taj je model preuzeo i SDP te ga već uvrstio u svoja obećanja uoči izbora koji će se održati sljedeće godine.

Dodatna usklađivanja

SUH i MUH su, pak, s obzirom na okolnosti, odlučili unaprijediti svoj zahtjev za promjenom promjene usklađivanja mirovina. Osim usklađivanja po 100-postotnom rastu plaća ili inflacije, traže i dva izvanredna usklađivanja.

– Tu se radi o promjeni da imamo dva izvanredna i dva redovna usklađivanja godišnje, da se to uključi u konačni cilj koji bi bio 58 posto, koliko je udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći na razini Europske unije. Kad bi se to uključilo, to bi bilo oko 60 posto, kao što je Plenković na početku svoje premijerske karijere najavio, pojasnila nam je predsjednica SUH-a Jasna Petrović.

Iz SUH-a predlažu da bi usklađivanje u uvjetima visoke inflacije trebalo provoditi svaka tri mjeseca, dakle naizmjenično redovita i izvanredna usklađivanja. Petrović smatra da izvanredna usklađivanja trebaju iznositi po šest posto, sve dok se ne dosegne cilj, odnosno udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći od 58 posto.

Socijalna dimenzija

Uz to, poznato je da usklađivanje ne donosi svima povećanje mirovina u postotku koji je najavljen, o čemu smo pisali ovdje, što znači da umirovljenici dobiju manje novca. Stoga SUH i MUH traže i uvođenje ‘socijalne dimenzije’.

– Riječ je o prvom stupu, a prvi stup ne uključuje samo međugeneracijsku solidarnost, nego i unutargeneracijsku solidarnost pa smatramo da treba postojati dimenzija socijalne solidarnosti. Za mirovine do 300 eura tražimo usklađivanje po 120 posto povoljnijeg indeksa, a za ove od 300 do 450 eura po 110 posto, a ostalima po 100 posto, pojasnila je Petrović.

Iz SUH-a su, unatoč tome što je Vlada prihvatila njihove zahtjeve o uvođenju 13. mirovine i ukidanju obveze alimentacije za bake i djedove, poručili da ne odustaju od promjene načina usklađivanja i ukidanja penalizacije.