Novi detalji mirovinske reforme: Najniže mirovine rast će TRI posto, manja i naknada fondovima!

Na sastanku koalicijskih partnera u Banskim dvorima nije se raspravljalo samo o većini potrebnoj premijeru Andreju Plenkoviću, nego i o ostalim temama, među kojima se našla i mirovinska reforma. Pritom su u javnost “procurili” i neki noviteti koji do sada nisu bili poznati – veće mirovine i niže naknade građanima za upravljanje mirovinskim fondovima. No, kako će se riješiti pitanje dodatka od 27 posto, još ostaje visjeti u zraku…

Najniže mirovine, koje za 15 godina staža u Hrvatskoj iznose 930 kuna, a za 40 godina staža 2.447 kuna, mirovinskom reformom trebale bi porasti tri posto. Usto, trebala bi biti smanjena i naknada za upravljanje mirovinskim fondovima, kojima će se istovremeno omogućiti da više ulažu u dionice i izlaze na strana tržišta, dok se način jačanja drugog stupa, odnosno pitanje rješavanja dodatka od 27 posto, još nije riješilo.

Javnosti su to dosad nepoznati noviteti buduće mirovinske reforme koji su, kako doznaje Jutarnji list, izneseni na jučerašnjem sastanku predstavnika vladajuće koalicije u Banskim dvorima. Današnje tiskano izdanje ovog dnevnog lista donosi informaciju da će se konačni prijedlozi kroz dva tjedna naći u javnoj raspravi.

Trošak od 150 milijuna kuna

Najnižu mirovinu u Hrvatskoj prima gotovo četvrt milijuna umirovljenika, njih oko 248.000. Povećanje njihovih mirovina za tri posto državu će koštati oko 150 milijuna kuna. Za one s najnižom minimalnom mirovinom riječ je o mjesečnom povećanju za 27 kuna, dok će oni s najvišim minimalnom mirovinom primati 73 kune više.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Što se pak tiče naknade koju mirovinski fondovi uzimaju od građana za njihovo upravljanje, te time ostvaruju enormnu zaradu, ona trenutno iznosi 0,36 posto od vrijednosti fonda, a postepeno bi se smanjivala na 0,20 posto do 2030. godine. Tako bi korisnicima fondova godišnje ostajalo po sto milijuna kuna više, odnosno 1,2 milijarde u narednih 12 godina.

Kada je riječ o jačanju drugog stupa, jasno je i već neko vrijeme da unatoč zahtjevima Sindikata i Matice umirovljenika država nema namjeru njegova ukidanja, već i dalje ustraje na jačanju što će se događati kroz postepeno povećanje doprinosa.

Vezano za odnos dva stupa, nedavni prijedlog Ministarstva rada i mirovinskog sustava da se dodatak od 27 posto riješi kroz opciju građanima da iz drugog prijeđu u prvi stup i tako ostvare dodatak, uz ostavljanje čitave štednje državi, čini se nije još naišao na plodno tlo. Takvo rješenje oštro su kritizirali predstavnici umirovljenika i stručnjaci, među kojima i Danijel Nestić s Ekonomskog instituta kao član Radne skupine za mirovinsku reformu. Ipak, kroz naredna dva tjedna moralo bi se pronaći konačno rješenje kako bi prijedlozi nakon javne rasprave bili uvršteni u zakonske izmjene i prošli saborsku proceduru. Mirovinska reforma prema svim dosadašnjim najavama trebala bi biti u provedbi od 1. siječnja 2019. godine, no čini se kako je vremena za to sve manje.

Zasada, poznato je da će mirovinska reforma obuhvatiti ove prijedloge:

Dulji rad do 67. godine

Sadašnji Zakon do 2030. godine predviđa postepeno izjednačavanje dobne granice od 65 godina za odlazak u mirovinu za žene, kako je sada za muškarce. Nakon toga predviđeno je postepeno podizanje dobi svaka tri mjeseca do 2038. kada bi uvjet za mirovinu trebao doseći 67 godina života. Prema prijedlogu mirovinske reforme, taj će se proces ubrzati pa ćemo do 67. godina raditi već od 2031. godine.

Veća dob i za prijevremenu mirovinu

Ministarstvo predlaže da se od 2019. godine za žene poveća dob i mirovinski staž za 4 mjeseca godišnje, a od 2027. godine muškarci i žene imali bi uvjete za prijevremenu mirovinu od 60 godina života i 35 godina staža. Od 2028. bilo bi povećanje staža i dobi za 6 mjeseci za oba spola, do 2031. kada bi uvjet za odlazak u prijevremenu mirovinu bio 62 godine života. Sadašnji rok je 2038. godina, kao i kod starosne mirovine.

Dvije godine više i za dugogodišnje osiguranike

Radnik koji ima 60 godina te 41 godinu radnog staža može ići u starosnu mirovinu. Međutim, novi je prijedlog da se uvjeti za starosnu mirovinu dugogodišnjeg osiguranika povećaju na 61 godinu života i 41 godinu staža, bez povećanja od 0,15 posto za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu, a od 2027. da se povećava na 62 godine.

Strože kažnjavanje ranijeg umirovljenja

Kako bi što dulje zadržali građane u svijetu rada, jedna od mjera je da se uvede stroža penalizacija za one koji prije vremena žele u mirovinu. Predlaže se linearno umanjenje od 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, odnosno 4,08 posto po godini, do najviše 20,4 posto za najviše 5 godina. Trenutno umanjenje seže do maksimalnih 0,34 posto mjesečno, i to za 33 godine staža i manje.

Povećanje starosnih mirovina

Prijedlog Ministarstva rada i mirovinskog sustava je da se polazni faktor za određivanje starosne mirovine osiguranika, koji po prvi puta ide u mirovinu sa 65 godina života i 35 godina mirovinskog staža, poveća za 0,34 posto za svaki mjesec (4,08 posto za godinu) nakon navršenih godina života za starosnu mirovinu.

Pravo rada uz mirovinu i za prijevremene umirovljenike

Samo umirovljenici u starosnoj mirovini mogu biti u radnom odnosu do četiri sata dnevno i usto primati mirovinu. Mirovinska reforma isto će pravo dati i prijevremeno umirovljenim građanima, ali i umirovljenim vojnim osobama, policijskim službenicima i ovlaštenim službenim osobama. Oni će pak moći dodatno birati između rada na puno radno vrijeme i pola mirovine.

Dodatak na mirovinu od 27 posto i “drugostupašima”

Sadašnji prijedlog je da se i budućim umirovljenicima, te već i nekim sadašnjima koji su u mirovinu otišli temeljem uplata u oba mirovinska stupa, omogući dodatak od 27 posto koji imaju svi oni iz prvog stupa. Ministarstvo je predložilo da se to učini tako što će građanima ponuditi izbor da prijeđu u prvi stup i državi ostave štednju iz drugog mirovinskog stupa, a zauzvrat dobiju dodatak na mirovinu.

Jačanje drugog mirovinskog stupa

Uplate za drugi mirovinski stup trenutno iznose pet posto, a taj bi se postupak povećavao. Od 2020. godine će se davanja za drugi stup povećati na 5,5 posto, a od 2022. godine na 6 posto.