Nestić: Drugi stup gubi smisao postojanja, a mirovine će se nastaviti smanjivati

Jasmina Grgurić
3. kolovoza 2018.
Novosti
A- A+

Poznati stručnjak za mirovinski sustav sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, dr. sc. Danijel Nestić, prijedlog Ministarstva rada i mirovinskog sustava o rješavanju dodatka od 27 posto ocijenio je jako lošim. Iako ovaj znanstvenik i sam sudjeluje u timu za mirovinsku reformu, krajem srpnja objavio je vrlo kritičnu analizu, a svoje mišljenje potkrijepio poprilično uznemirujućim podacima davši vlastiti prijedlog.

Snimak zaslona: N1 Televizija

Ministar Marko Pavić krajem lipnja izašao je u javnost s prijedlogom da se pitanje dodatka na mirovine od 27 posto riješi tako da se građanima omogući prebacivanje u prvi mirovinski stup. Međutim, u tom slučaju nemaju pravo na mirovinu iz drugog stupa, odnosno svu svoju štednju iz njega poklanjaju direktno u državni proračun.

Iako je ministar naglašavao kako se ovdje zapravo radi o velikom trošku za državu, za što će biti potrebno osigurati čak 40 milijardi kuna, treba uzeti u obzir više faktora. Kao prvo, imovina obveznih mirovinskih fondova premašila je 90 milijardi kuna. Kao drugo, uplate kroz drugi mirovinski stup nikada neće biti dovoljne da bi se ostvarila veća mirovina iz oba od one iz prvog stupa s famoznim dodatkom 27 posto (oko 500 kuna više u prosjeku). I kao treće, posljedično navedenom, svi će se radije u korist države odreći desetljetnih uplata u drugi stup kako bi ostvarili veću mirovinu s dodatkom od 27 posto. Logika nameće vrlo jednostavno pitanje: Kakvog to uopće ima smisla?

Mirovina iz oba stupa uvijek će biti manja

Najbolji odgovor daje upravo poznati znanstvenik kroz vrlo detaljnu analizu učinaka, obrazlažući tri zabrinjavajuće činjenice:

  1. Ovakvim prijedlogom gubi se smisao postojanja drugog mirovinskog stupa, poništava se reforma iz 1999. i 2002. godine i poništavaju se napori prethodnih vlada da se osuvremeni hrvatski mirovinski sustav
  2. Uz ovakav će se prijedlog primjerenost mirovina nastaviti smanjivati u budućnosti
  3. Postoje značajni troškovi provedbe koji se prebacuju na buduće generacije, što je neodgovorno s obzirom na demografske i migracijske trendove

Ministar Pavić: Ljudi nisu krivi što će imati manje mirovine pa im dajemo izbor

Naime, razlika u visini mirovina između osiguranika iz prvog i onih iz oba stupa može se u cijelosti objasniti jedino postojanjem dodatka od 27 posto kojeg “drugostupaši” nemaju. Apsurdno, unatoč štednji na dvije strane (15 posto izdvajanja u prvi i 5 posto u drugi stup) mirovina im je manja nego da su štedjeli samo 15 posto u prvom stupu. Nestić navodi detaljan izračun na primjeru muškarca koji odlazi u mirovinu sa 65 godina starosti i 40 staža za vrijeme kojeg je primao prosječnu hrvatsku plaću. Njemu ta razlika s dodatkom od 27 posto iznosi 621 kunu. Još bizarnije, tijekom 16 godina izdvajanja pet posto bruto plaće u drugi stup, ostvario je svega 370 kuna. Zamislite samo koliko je to malo onima koji nisu radili za prosječnih oko 6.000 kuna, nego za 4.500, 3.000, minimalac…

Ipak, Nestić pojašnjava kako za tu razliku nije kriv drugi stup, kojeg svakako treba propitivati i reformirati, nego nepravično podijeljen dodatak na mirovine između osiguranika prvog i drugog stupa. No, kakav god da on je, u 16 godina postojanja ne bi mogao sustići ovoliku razliku.

Problem razlike u mirovinama iz oba stupa pojavio se već 2002. godine kada je Vlada umirovljenicima omogućila da biraju povoljniju varijantu između jednostupnog ili dvostupnog osiguranja. Prema podacima HZMO-a, od 17.000 takvih slučajeva, samo ih je 200 izabralo mješovite mirovine iz oba stupa, a svi ostali povratak u prvi stup i prijenos ušteđevine u proračun. No, sada isti slučaj zahvaća daleko veći broj umirovljenika, odnosno sve rođene 1962. godine i kasnije.

“Država umirovljeniku omogućuje da dobije dodatak od 27% na cjelokupnu mirovinu iz prvog stupa. No, zauzvrat, on sva svoja ušteđena sredstva mora prenijeti u državni proračun. Ako je država već spremna dati dodatak od 27%, zašto ga onda naprosto ne omogući svima pod jednakim uvjetima za onaj dio mirovine koji je ostvaren temeljem uplata u prvi stup? Zar to ne bi bilo pošteno rješenje? Zašto se dodatak uvjetuje prijenosom ušteđenih sredstava u proračun?” – pita Nestić.

Prijeti nam pad mirovina

Njegov prijedlog ima stoga daleko više smisla, jer predlaže da se pravo dodatka proširi na dvostupaše. Tek bi u tom slučaju dvostupna mirovina bila tek nešto povoljnija od one jednostupne, s time da obje imaju isti dodatak od 27 posto. No, ni za to ne postoji garancija jer sve ovisi o kretanjima na tržištu s potencijalnim rizicima.

Ključna slabost opcije koju je predložilo Ministarstvo, upozorava Nestić, odnosi se na pad primjerenosti mirovina u budućnosti. I upravo ovdje leži najveća opasnost ovoga prijedloga. Njegove projekcije jasno pokazuju da će se uz reformu koju predlaže Ministarstvo nastaviti trend smanjivanja omjera zamjene, odnosno trend smanjivanja primjerenosti mirovina u Hrvatskoj (omjer prve mirovine i posljednje plaće).

“Prema izračunu za izabranu hipotetsku osobu udio mirovine u bruto plaći past će sa 39% u 2019. na 35% u 2045. Prijedlog omogućavanja povratka u prvi stup za “obvezne dvostupaše” očito nije riješio problem dugoročnog pada udjela mirovina u prosječnim plaćama, tj. problem relativnog zaostajanja standarda umirovljenika za standardnom zaposlenih. Alternativni prijedlog proširenja dodatka od 27% i na osiguranike drugog stupa stabilizirao bi stupanj primjerenosti mirovina u budućnosti” – dokazao je Nestić.

Nadalje, za budućeg umirovljenika s prosječnom plaćom, uz sadašnji prijedlog reforme, mirovina samo iz prvog stupa bit će povoljnija od mješovite mirovine bez reforme ne samo u početnim godinama, nego praktično – zauvijek.

“Čak i u slučaju štednje od punih 40 godina, u slučaju umirovljenja 2042. i kasnije, jednostupna mirovina bit će povoljnija od mješovite. Dakle, jaz između ovih mirovina za prosječnog se umirovljenika uz razumno predvidiva ekonomska kretanja neće nikada zatvoriti” – zaključuje Nestić.

Gotovo svi će davati štednju državi

Projekcije uz različite razine plaća pokazuju da će u 2019. godini mješovita mirovina bez reforme biti povoljnija od „jednostupne“ mirovine tek za one čija je bruto plaća tijekom cijelog života bila 3,6 puta veća od prosječne plaće. A takvih je vrlo malo. Pa, tko će onda uopće ostati u drugome stupu?

“Procjene temeljene na izračunu budućih mirovina pokazuju da će u slučaju izbora između jednostupne mirovine koja uključuje dodatak i mješovite mirovine bez dodatka praktično svi budući umirovljenici izabrati jednostupne mirovine. Moguće je će da će samo 1% budućih umirovljenika primati mirovinu iz drugog stupa. I to se neće bitno
promijeniti u budućnosti” – smatra Danijel Nestić.

Takvu sliku neće promijeniti ni najavljene stope povećanja doprinosa sa 5 na 5,5 posto 2020. godine, odnosno 6 posto 2022. uz istovremeno smanjivanje stope doprinosa za prvi stup od jedan posto. Nestić stoga opciju povećanja stope doprinosa u uvjetima omogućavanja izbora, kako je to predložilo Ministarstvo, ocjenjuje besmislenom reformskom mjerom.

“Alternativna reforma s proširenjem dodatka od 27% na sve omogućava stabilizaciju adekvatnosti mirovina, zadržava smisao i važnost drugog stupa, a uz dodatne reformske opcije može dovesti i do povećanja adekvatnosti budućih mirovina. Međutim, takva alternativna reforma ima dvije potencijalne slabosti; za osobe s niskim plaćama (do približno 75% prosječne hrvatske plaće) takvo rješenje je nepovoljnije nego opcija „povratka“ u prvi stup te proračunske troškove” – pojašnjava Nestić.

[Intervju] Danijel Nestić: Možemo očekivati da ćemo raditi duže, a za mirovine izdvajati više

Osim toga, predlaže i  da se uvede korekcija za najniže mirovine koja će se isplaćivati iz prvog stupa umirovljenicima s niskim mirovinama. Korekcija za najniže mirovine bi se isplaćivala u iznosu koji bi bio najveći za one umirovljenike koji su tijekom radnog vijeka imali najniže plaće te bi se postupno smanjivao kako raste zabilježena plaća. Radi se o rješenju koje bi u prvim godinama primjene trebalo riješiti problem mogućeg pada mirovine za najveći broj umirovljenika koji su imali niske plaće. Ipak, to bi opteretilo državni proračun. Međutim, riječ je o socijalno prihvatljivom rješenju.

Nestić upozorava na ono što smo spomenuli na samom  početku, a to je da Ministarstvo u svojoj prezentaciji mirovinske reforme navodi procjenu da će omogućavanje povratka u prvi stup u razdoblju 2019. do 2040. rezultirati neto viškom u proračuna od 87 milijardi kuna. Koliki je to novac najbolje pokazuje to da se ukupni proračun kreće oko 129 milijardi kuna. Tko će odlučivati kako trošiti tako ogroman višak? Saborski zastupnici, naravno. Ne čudi stoga da Nestić smatra takvo rješenje izrazito opasnim. Još gore, preuzete obveze bile bi veće od viška i postojala bi opasnost od neisplate mirovina.

Kako će saborski zastupnici trošiti taj višak?

“Što će proračun učiniti s tim sredstvima? To bi već sada trebalo detaljno razjasniti javnosti, jer će takav ogroman priljev snažno utjecati na sva financijska kretanja u zemlji. Za usporedbu, godišnji priljev od malo ispod 3% BDP-a u 2040. godini usporediv je godišnjim proračunima Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova zajedno. Treba li proračunu taj novac? Hoće li biti iskorišten za smanjivanje javnog duga? Hoće li biti dovoljno snage i razuma kod saborskih zastupnika da smanje dug umjesto da ta sredstva iskoriste za tekuću potrošnju i tekuće pogodnosti? Iskustvo nam govori da će se sredstva prenesena u proračun potrošiti za tekuće potrebe, a teret isplate budućih mirovina ostaviti budućim generacijama” – smatra Nestić.

Alternativna reforma koju predlaže, a to je proširenje dodatka od 27% na sve osiguranike, puno je vidljivija u svojim tekućim troškovima koji su ipak manji nego u slučaju prijedloga Ministarstva. Čak i u slučaju prihvaćanja proširenja dodatka na sve i uvođenja kompenzacije za najniže mirovine, projekcije ukupnih rashoda proračuna za mirovine pokazuju da bi se oni trebali smanjivati u dugom roku.

“Kakva je to mirovinska reforma u kojoj je državni proračun u višku od 87 milijardi kuna, a istovremeno se smanjuje adekvatnost mirovina i teret isplate mirovina sve više se prebacuje na buduće generacije? To nije dobro. Potrebno je još jednom ozbiljno razmotriti sve posljedice sadašnjeg prijedloga Ministarstva i potražiti bolja rješenja” – zaključuje Nestić.

Cijelo Mišljenje o prijedlogu mirovinske reforme i rješavanju problema nižih mirovina umirovljenika osiguranih u oba obvezna mirovinska stupa dr. sc. Danijela Nestića možete pronaći ovdje.