Ministar Pavić: "Umirovljenicima koji rade glavni razlog nije novac, već žele biti uključeniji u društvo"

Ministar Marko Pavić još je jednom pomalo šokirao svojom izjavom. Naime, nakon što je ranije u isti kontekst stavio dostojanstven život i minimalnu plaću te izjavio da se bolje živi sa 4.200 kuna u Zagrebu, nego s tisuću funti u Londonu, ministar je ovoga puta konstatirao da umirovljenici ne rade zbog novca, nego socijalizacije.

“Ono što je najbolje, kada malo razgovaramo s umirovljenicima koji rade, ili vi mediji što razgovarate, nije čak ni glavni razlog novac, već žele biti uključeniji u društvo, žele se osjećati korisnima. Upravo mogu najaviti da ćemo kroz  jedno mjesec dana osigurati 75 milijuna kuna iz europskog socijalnog fonda za programe aktivnog starenja. Svjesni smo da su mirovine doista male, ali radimo na tomu da budu veće” – rekao je danas ministar Marko Pavić u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”. 

Ministar je govorio u kontekstu proširenja prava na rad uz mirovinu i na prijevremeno umirovljene građane, u čemu mirovinska reforma daje dobre rezultate, jer se broj umirovljenika zaposlenih na pola radnog vremena u samo prva tri mjeseca udvostručio sa oko pet na devet tisuća. A prema današnjoj izjavi, moglo bi se zaključiti da ta brojka i dalje ubrzano raste jer je u samo nekoliko dana skočila na 10 tisuća!

“Svaki dan mi se javljaju poslodavci s mogućnošću da zaposle umirovljenike. Trenutačno imamo otprilike 10.000 umirovljenika koji rade” – kazao je Pavić.

Ministar pita: Želimo li zadužiti našu djecu i unuke?

Zašto je uopće ovakva izjava sporna? Prije svega, valja reći kako je socijalizacija, koja se dobrim dijelom gubi odlaskom u mirovinu, od iznimnog značaja za kvalitetu života starijih osoba. Način da se to promijeni svakako je i povratak na tržište rada, posebice kada osoba radi ili nastavlja raditi ono što voli ili u čemu je stručna, zbog čega se osjeća korisnom.

No, može li to u zemlji s prosječnom mirovinom od 2.407 kuna, o kojoj većina hrvatskih umirovljenika može samo sanjati jer ostvaruje daleko manje ispod toga iznosa, a samim time i linije siromaštva, doista biti i glavni razlog rada? Statistike demantiraju takvu tezu i jasno govore da ne može.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Tim više jer se umanjene prijevremene mirovine najčešće kreću oko iznosa od 1.700 kuna za 35 godina radnog staža pa takvoj osobi rad u mirovini jednostavno mora predstavljati prvenstveno izvor novca, a tek nakon toga i ostale pozitivne aspekte poput socijalizacije i osjećaja korisnosti.

Opisao je i susret s jednom gospođom u Splitu koja ga je zaustavila i rekla mu da nije pošteno da je njezin muž odradio 40 godina i ima 3.600 kuna mirovine. Ministar ju je pitao koliko bi bilo pošteno da ima, a ona je rekla još tisuću kuna.

“Onda sam zbrojio i pred njom izračunao da tih tisuću kuna dodatka na one koji imaju 40 godina staža iznosi tri milijarde kuna godišnje na proračun. Kada sam joj postavio pitanje, a to ću isto i sindikatima postaviti, jesmo li mi za to da zadužimo našu djecu i unuke da bismo to platili, gospođa je rekla ne” – rekao je ministar. 

Odlazak na referendum koštat će nas milijarde kuna

Pavić je komentirao i sindikalnu akciju prikupljanja potpisa za referendum protiv odlaska u mirovinu sa 67 godina. Ministar je tako i ovu prigodu iskoristio da bi, kako on to često voli reći, “umirio građane”. Ponovio je da je jedan od ciljeva mirovinske reforme produljiti godine radnog staža. Oni koji sa 60 godina budu imali 41 godinu radnog staža moći će ići u mirovinu, kao i oni koji sa 65 godina budu imali 41 godinu staža. Samo oni koji sa 65 godina starosti nisu uspjeli skupiti 41 godinu staža, kaže ministar, radit će do 67 godine.

No, tih “samo” jako je mnogo s obzirom na prekide u radom stažu koje je velika većina iskusila u desetljeću recesije, propadanjem industrije i proizvodnje te gubitkom radnog mjesta zbog isteka ugovora na određeno. Inicijativu “67 je previše” još je jednom stavio u kontekst kampanje uoči EU izbora te je nazvao politikanstvom u suradnji s oporbenim strankama, misleći pritom na Živi zid.

Ministar je dodao i da je pitanje za referendum pravno korektno sročeno, ali da ostaje pitanje refleksije na proračun.

“To su milijarde kuna. Ono što sada radimo su finalni izračuni koliko će tih milijardi kuna koštati svi ti zahtjevi” – poručio je ministar Marko Pavić. 

Cijela emisija može se poslušati na HRTi.