Plenković slučajno otkrio za koliko će nam porasti mirovine u ožujku?

Andrej Plenković objavio je predizborni program uoči izbora u HDZ-u, ali i onih parlamentarnih. Najavljuje i daljnje povećanje mirovina, pri čemu navodi da su u tri godine mandata Vlade one rasle 12 posto. No, statistika kaže da je riječ o 10 posto. Ipak, možda je premijer u povećanje već uključio i siječanjsko usklađivanje koje ćemo osjetiti tek na nadolazećim mirovinama. Ako je tako, onda umirovljenici mogu očekivati povišicu za dva posto, što je na prosječnu mirovinu od 2.507 kuna – 50 kuna!

“Nastavit ćemo i s povećanjem mirovina, koje smo u tri godine podigli za 12%, što je dvaput više nego u mandatu prethodnih triju vlada i znatno više od obećanih 5% u našem predizbornom programu. Osim toga, najniže mirovine povećali smo za više od 15%” – navodi se, između ostaloga, u programu Plenkovićeva tima.

Dva posto prosječnom umirovljeniku donosi 50 kuna

Jesu li te brojke napuhane ili one pak uključuju povećanje mirovina za dva posto kao rezultat siječanjskog usklađivanja, pri čemu je nehotice otkriveno koliko će ono iznositi, s obzirom da Upravno vijeće HZMO-a tu odluku još nije donijelo? Ako je riječ o prvom scenariju, onda one nisu realne jer odudaraju od podataka koje se za trenutno stanje lako mogu provjeriti u javno dostupnim statistikama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Prema njima, mirovine u mandatu HDZ-ove Vlade nisu zakonski propisanim usklađivanjem rasle 12 posto, nego 10 posto (plus 3,13 posto porasta najnižih mirovina odlukom Vlade).

Ako je pak u pitanju drugi scenarij, onda je prvo ovogodišnje usklađivanje mirovina (mirovine se usklađuju dvaput godišnje u siječnju i srpnju prema rastu troškova života i prosječne plaće u prethodnom polugodištu) za dva posto posve realan scenarij i u tom bi slučaju onda premijerove brojke bile točne. No, to ćemo na mirovinama osjetiti sa zakašnjenjem, kako smo već rekli, u ožujku ili travnju s isplatom zaostataka za prethodne mjesece. Usklađivanje mirovina za dva posto donijelo bi nam u prosjeku 50 kuna povećanja na prosječnu mirovinu od 2.507 kuna.

Da Plenkovićeve brojke nisu točne, upozorava i HSU-ov stručnjak Željko Šemper. Napominje činjenicu koju smo već nekoliko puta i sami naglasili, a to je da redovno usklađivanje nije isto što i povećanje mirovina, jer je jedno zakonom propisana odluka HZMO-a, dok je povećanje u ingerenciji Vlade i Sabora.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Šemper: Usklađivanje mirovina nije povećanje!

“U Izbornom programu prije stranačkih izbora u HDZ-u premijer Plenković kaže: „Mirovine smo u tri godine povećali za 12%“! Gledam i pitam se što je to, da li su možda umirovljenici zakinuti? U statistici HZMO-a u tablici 23. stoje podaci o postotku usklađivanja: u 2017. = 2,75%, u 2018. = 3,64% i u 2019. = 3,59% što je ukupno 9,98%! Da li je premijer krivo informiran ili smo stvarno trebali dobiti ukupno 12%?”  – pita Šemper.

Dodaje i da najniže mirovine nisu povećane za više od 15 posto, nego odlukom Vlade u sklopu mirovinske reforme su od 1. srpnja 2019. povećane 3,13 posto, dok je ostalo već navedeno usklađivanje od 9,98 posto (Plenkovićevih 12 posto).

[KOMENTAR] Poruka Plenkoviću: Ako ne povećaš penzije, nećemo nikad umrijeti!

“Mirovinski sustav pratim već 20 godina i stalno se „polugodišnje zakonsko usklađivanje mirovina predstavlja kao povećanje mirovina“, što nije točno! Redovno usklađivanje mirovina je rezultat rasta bruto plaća i potrošačkih cijena zbog čuvanja realne vrijednosti mirovina i zaštite umirovljeničkog standarda. Ta obrana je zasad neuspješna zbog nepovoljne i nepravedne formule usklađivanja mirovina u omjeru 70:30, a rezultat je najniži udio hrvatskih mirovina u prosječnoj plaći od svih država EU! Značajno veći postotci usklađivanja mirovina u zadnje tri godine nisu rezultat sjajnog rasta hrvatskog gospodarstva, već je to posljedica egzodusa mladih obitelji u inozemstvo, pa su poslodavci zbog manjka radne snage morali povećavati plaće” – zaključio je predsjednik Savjeta za mirovinske probleme HSU-a i bivši saborski zastupnik HSU-a, Željko Šemper.