Više od tisuću umirovljenika zbog rada dobilo na stotine kuna manju mirovinu!

Država je prije dvije godine proširila pravo rada do polovine radnog vremena i na prijevremeno umirovljene građane, ali istovremeno je destimulirala sve umirovljenike koji imaju najnižu mirovnu. U slučaju rada, ona im se ukida te im se dodjeljuje osnovna, niža za nekoliko stotina kuna. Na taj način dodatna zarada ne isplati se onima kojima je zapravo najpotrebnija.

Gotovo svaki deseti umirovljenik koji se tijekom 2020. godine zaposlio do polovine radnog vremena uz zadržavanje isplate cijele mirovine, ipak je dobio manju mirovinu. Riječ je o onima s najnižom mirovinom koja se u slučaju rada ukida te se dodjeljuje nekoliko stotina kuna niža osnovna mirovina. U prosjeku riječ je o razlici od čak 600 kuna!

Jedan zakon neopravdano isključuje drugi

Najniža mirovina određuje se u slučaju kada bi mirovina izračunata na osnovi radnog staža i ostvarenih plaća bila manja do najniže. Primjerice, ako je netko cijeli radni vijek radio za minimalnu plaću, njegova mirovima bila bi prema izračunu manja od najmanje pa se onda u tom slučaju određuje najniža mirovina. Ona se računa na način da se godine staža pomnože s aktualnom vrijednošću mirovine (69,42 kune). Za 30 godina to je 2.082 kune.

Država ovaj dodatak smatra nezarađenom beneficijom pa onda nelogično smatra da umirovljenike u slučaju rada ne treba dvostruko nagrađivati, odnosno štititi onda kada ostvaruju prihod od rada uz mirovinu. No, to nema nikakvog smisla jer je riječ o pravima koja im po zakonu pripadaju i jedno ne može isključivati drugo.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Na ovaj problem učestalo upozorava i Sindikat umirovljenika Hrvatske, a Hrvatski sabor sada je upozorila i sad već bivša pučka pravobraniteljica Lora Vidović u svom redovnom godišnjem izviješću. Naime, Vidović navodi da je čak 1.041 umirovljenik tijekom 2020. godine, od ukupno oko 13.000, zbog zaposlenja do polovice punog radnog vremena dobio manju osobnu mirovinu umjesto najniže, što ih je destimuliralo za rad.

Svaki četvrti umirovljenik prima prosječnih 1.725 kuna

Najnižu mirovinu prima svaki četvrti umirovljenik, njih oko 270 tisuća s prosjekom primanja od samo 1.725 kuna. Kako bi si povećali ovakva za život krajnje nedostatna primanja, iskoristili su mogućnost zapošljavanja do polovine radnog vremena uz isplatu cijele mirovine. Pritom nisu bili upozoreni da će im se najniža mirovina ukinuti pa su se neugodno iznenadili. Mnogima se takav rad nije isplatio, a brojni pojedinačni slučajevi izašli su u javnost kako bi ukazali na diskriminaciju.

Ministar Josip Aladrović ostavio je ipak mogućnost da se najniža mirovina ubuduće ne umanjuje u slučaju zaposlenja, što bi bilo i potrebno napraviti s obzirom na jako velik broj korisnika i činjenicu da je državi u interesu poticati rad. No, tek će se kod najavljenih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju vidjeti što će Vlada točno poduzeti na korist umirovljenika.

Sada je i pučka pravobraniteljica izdala preporuku Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike da izradi prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju koji će zaposlenim korisnicima najniže mirovine omogućiti da je nastave primati.