Ide li Vlada u izmjenu zakona o mirovinama? Ministarstvo otkrilo koji su im prioriteti!

Jasmina Grgurić
15. listopada 2020.
Novosti
A- A+

Mirovinska reforma donijela je početkom prošle godine brojne izmjene u Zakonu o mirovinskom osiguranju. Prilikom ostvarivanja prava na mirovinu, građani se susreću s brojnim nejasnoćama i “rupama” u sustavu koje bi se trebale pokrpati novim zakonskim izmjenama. Pitali smo stoga Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike čekaju li nas i kada nove izmjene koje se tiču sadašnjih i budućih umirovljenika, pri čemu su nam otkrili tri prioriteta na kojima će raditi do kraja ovoga mandata.

Josip Alardović

Josip Aladrović – ministar rada i mirovinskog sustava

Zakon o mirovinskom osiguranju mijenjao se prije gotovo dvije godine uslijed izmjena koje je donijela mirovinska reforma. Planira li Vlada ići u daljnje izmjene i donošenje novog Zakona kako bi se pokrpale “rupe” i poboljšalo ostvarivanje mirovinskih prava, pitali smo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Pritom su otkrili tri prioriteta s kojima će se baviti u ovomu mandatu – obiteljskim mirovinama, nacionalnom naknadom za starije i proširenjem kruga umirovljenika s pravom na rad. 

Daljnje poticanje rada u mirovini

“Prije svega važno je naglasiti kako je u Programu Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024., između ostaloga, utvrđeno omogućavanje pravednijeg načina izračuna mirovine za korisnike obiteljske mirovine te proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi uz istovremenu isplatu mirovine uz daljnje poticanje ostanka u svijetu rada nakon 65 godine u cilju postizanja održivosti mirovinskoga sustava i adekvatnosti mirovina” – kazali su nam iz Ministarstva Josipa Aladrovića.

Izmjena Zakona zbog većih obiteljskih mirovina

S obzirom na utvrđene prioritete u Programu Vlade RH u mandatnom razdoblju, u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u tijeku je formiranje Stručne radne skupine za preispitivanje modela obiteljske mirovine propisanog Zakonom o mirovinskom osiguranju, kako bi se nakon provedbe sveobuhvatne analize prava na obiteljsku mirovinu prema hrvatskom zakonodavstvu i usporedne analize modela obiteljskih mirovina država članica Europske unije te financijskih procjena opterećenja državnog proračuna, sagledale mogućnosti redefiniranja važeće zakonske regulative o pravu na obiteljsku mirovinu. Nakon toga, pristupit će se izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, kazali su iz Kabineta ministra.

Zakon o nacionalnoj naknadi za starije

“Vezano za nacionalnu naknadu za starije osobe ističemo kako su pripreme za provedbu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe od 1. siječnja 2021. u tijeku. Naime Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, koji je određen za provedbu ovog Zakona od svibnja ove godine intenzivirao je poslovne procese i aktivnosti neophodne za primjenu Zakona. Zavod intenzivno radi na razvoju informacijskog sustava za podršku provedbi Zakona (zaprimanje zahtjeva, evidencija korisnika nacionalne naknade, donošenje rješenja, evidencija isplate nacionalne naknade).

aladrović josip

Aladrović: "Bez obzira na pandemiju, teku pripreme za isplatu nacionalne mirovine"

Također, uspostavljena je kvalitetna suradnja sa svim javnopravnim tijelima od kojih je potrebno prikupiti podatke potrebne za ostvarivanje prava. Na taj način želi se rasteretiti buduće korisnike, jer će većina podataka o kojima ovisi ostvarivanje prava biti pribavljena službenim putem. Procjenjujemo da će većina podataka o činjenicama o kojima ovisi ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe biti osigurana razmjenom podataka, a uz brže ostvarivanje prava kroz razmjenu podataka osigurava se i ekonomičnost postupka, manji troškovi za korisnike i sigurnost u točnost podataka o kojima ovisi pravo” – kazali su nam iz Ministarstva.

Koje modele će odabrati, Vlada još uvijek ne otkriva

Kada je riječ o nacionalnoj mirovini, stvar je već definirana. Vlada je našla rješenje koje najmanje košta, tako što je uz minimalan iznos naknade od 800 kuna uvela i vrlo strogi cenzus za ostvarivanje ovoga prava. Tako će pravo imati hrvatski državljani od 65 i više godina s  prebivalištem u neprekidnom trajanju od 20 godina prije podnošenja zahtjeva. Prihod ne smije biti veći od utvrđenog iznosa nacionalne naknade, odnosno 800 kuna po članu kućanstva.

Procjena je da će na taj način biti manje od 20.000 korisnika, što je vrlo malena brojka. Problem je što se naknada u ovom iznosu gotovo izjednačuje sa socijalnom pomoći te je u svakom slučaju preniska. S druge strane, za minimalnih 15 godina staža najniža mirovna iznosi 1.041 kunu pa onda netko tko uopće nije radio ne može biti financijski izjednačen s radnikom koji je za to vrijeme uplaćivao doprinose.

Da bi makar malo povećala obiteljske mirovine, Vlada mora naći pola milijarde kuna!

Koji model obiteljske mirovine će Vlada izabrati, nije poznato, no po svemu sudeći odlučit će se za “vatrogasnu” mjeru podizanja postotka iznosa koji se nasljeđuje sa sadašnjih 70 na 80 ili 85 posto, iako predstavnici umirovljenika traže da osoba uz vlastitu mirovinu nasljeđuje i pola mirovine pokojnoga partnera. No, takav scenarij u trenutnoj gospodarskoj krizi malo je vjerojatan.

Što se tiče proširivanja kruga umirovljenika koji imaju pravo rada uz zadržavanje mirovine, također još nije poznato u koje će konkretno izmjene Vlada ići. Ipak, za očekivati je da nakon što su dali i prijevremeno umirovljenim građanima, uz one u starosnoj mirovini, da se zaposle na pola radnog vremena uz isplatu puno mirovine, istu mogućnost osiguraju i umirovljenicima s najnižom mirovinom, bez umanjivanja iznosa, kao i onima u obiteljskoj mirovini koji to pravo nemaju.