Mirovinski fondovi očekuju niže prinose u budućnosti: "Moramo mijenjati paradigmu i poslovanje"

Mirovinski fondovi diljem svijeta pa tako i naši u srednjem roku očekuju poprilično niže prinose na svoja ulaganja i primorani su mijenjati ulagačku politiku.

Rekordno niske kamatne stope i rekordno visoka dionička tržišta predstavljaju problem za mirovinske fondove diljem svijeta, piše poslovni.hr. Konsenzus je da će u narednom razdoblju sve teže biti ostvariti dosadašnju razinu prinosa pa fondovi diljem svijeta moraju mijenjati ulagačku politiku.

Problem pogađa i domaće fondove kojima je zadatak štedišama II. stupa kroz ulaganja povećati buduće mirovine, ali u problemu je i najveći državni investicijski fond na svijetu, onaj norveški, koji je svojim građanima u prosjeku osigurao 200 tisuća dolara mirovinske štednje. Prvi čovjek norveškog ‘Naftnog fonda’ Nicolai Tangen izjavio je nedavno kako fond raspolaže s imovinom od 1,3 bilijuna dolara te očekuje kako u budućnosti neće moći isporučiti dosadašnje stope prinosa. Od osnutka fonda bilježe godišnji prinos od 4,42 posto, a u zadnjem desetljeću imaju sjajne rezultate ulaganja:

“Sada imamo rekordno niske kamatne stope i rekordno visoka dionička tržišta. S obzirom da su rekordno nisko, kamatne stope ne mogu ići još prema dolje”, kazao je Tangen za Reuters.

Prošle godine su počeli ulagati u projekte obnovljivih izvora energije, a drugačiju taktiku morat će potražiti i domaći mirovinski fondovi. Prema posljednjim podacima Hanfe, naši mirovinci uložili su 60 posto svoje imovine  u državne obveznice. Podsjetimo, u drugom stupu građani su uštedjeli oko 119 milijardi kuna.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Nije izgledno ostvarivanje prinosa kakvi su zabilježeni u prošlom razdoblju”

Iz Hanfe su tako za Poslovni komentirali kako nije izgledno ostvarivanje prinosa na obveznička ulaganja kakve smo imali u proteklom razdoblju te poručuju da bi prinosi u dugom roku mogli ostati na relativno nižim razinama. S druge strane, financijska tržišta imaju povećanu kolebljivost, a u pitanje se dovode postojeće razine cijena koje su na rekordno visokim razinama i teško je očekivati značajniji rast.

Mirovinci rješenje vide u drugim klasama imovine pored obveznica i dionica. Posljednjih nekoliko godina sve se manje ulaže u obveznice, a sve više u dionice i investicijske fondove.

Iz Udruge za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO) ističu kako mirovinci izbjegavaju ulagati u instrumente s negativnim prinosom. S druge strane, imaju zakonsku obavezu ulagati dobar dio imovine u državne obveznice koje sada bilježe povijesno niske prinose.

“Stoga su u situaciji niskih prinosa na državne obveznici mirovinski fondovi primorani mijenjati paradigmu i svoje poslovanje diversificirati i usmjeriti na ulaganja koja nude više očekivane prinose. U skladu s time, a unutar limita, podiže se alokacija u dionički dio portfelja te u alternativne klase imovine što uključuje private equity, venture capital fondove, ulaganje u nekretnine, infrastrukturu, sirovine i hedge fondove”, istaknuli su iz UMFO-a.