Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026

Foto: Željko Šemper | hsu.hr
Umirovljeničke udruge tražile su od premijera Andreja Plenkovića povećanje mirovina za sve umirovljenike koji su pravo ostvarili od 1999. nadalje u iznosu od 10 posto. Kažu da se radi o povratu duga umirovljenicima koji su za toliko zakinuti tadašnjom reformom mirovinskog sustava.
Pitali smo Ministarstvo rada što misle o takvom prijedlogu i, gle čuda, ne slažu se. Poručuju kako je dug postojao samo prema umirovljenicima koji su pravo ostvarili do 1999. godine te kako je on u cijelosti podmiren. Shodno tomu, o zahtjevu za 10 posto većim mirovinama kažu kako nema podloge u stvarnom činjeničnom stanju.
Ta je rečenica nažuljala HSU-ovog veterana Željka Šempera čiju reakciju prenosimo u cijelosti:
“Gospodo iz Ministarstva, ima i previše podloge, činjenica i argumenata iz mirovinske reforme koje pokazuju i dokazuju kako je nepravedno diskriminirana generacija “novih” umirovljenika umirovljena od 1999. do danas. U novom Zakonu o mirovinsko osiguranje od 1. siječnja 1999. imamo: “Povećanje dobne granice sa 60 na 65 godina, (žene s 55 na 60 godina), strožu definiciju invalidnosti, doživotnu penalizaciju prijevremenih mirovina, povećano obračunsko razdoblje s najpovoljnijih 10 godina na cijeli radni vijek, novu bodovnu formulu izračuna mirovina, a kao “kruna” reforme prva pogrešno izračunata aktualna vrijednost mirovine (AVM od 35,16 kuna), najvažnijeg financijskog parametra kod izračuna mirovine.
Nakon 22 godine primjene takvog nakaradnog sustava poznati su i rezultati na štetu “novih” umirovljenika: ukupan efekt mirovinske reforme iznosi 61,5 milijardi kuna, a zbog pogrešne prve AVM od 35,16 kuna šteta “novih” umirovljenika iznosi 31,3 milijarde kuna!
Još jednom ću ponoviti kronologiju stvarnih činjenica: od 1993.-1998. mirovine “starih” umirovljenika su usklađivane mimo zakona, prema Uredbama Vlade RH. Prema izračunu HZMO-a 2004. nastala je šteta od 21,5 milijardi kuna. Na jedinstven zahtjev MUH-a i SUH-a i HSU-a kao njihovog političkog predstavnika Ustavni sud RH presudio je ovaj predmet u korist umirovljenika. Kao akontacija nadoknade štete, od rujna 1998. „starim“ umirovljenicima uz pokradenu mirovinu u isplati je bio i poseban dodatak „100 kn +6%“. Taj dodatak i Račanovo povećanje mirovina od 0,5-20 posto od 2001. za desetak milijardi kuna je 2004. umanjio ukupan dug, tako da je u razdoblju 2006.-2013. “starim” umirovljenicima isplaćeno obeštećenje od 10,25 milijardi kuna.
U novom Zakonu o mirovinskom osiguranju od 1.1.1999. stoji: “Prva aktualna vrijednost mirovine utvrđena je u skladu s člankom 175 ZOMO-a PREMA DOSTIGNUTOJ RAZINI MIROVINA na dan 31.12.1998.” A ta dostignuta razina mirovina bila je pokradena i značajno niža zbog ove učinjene štete i bilo bi logično i pravedno, da je u izračun AVM-a uključen i dodatak „100 kn +6%“, koji bi povećao AVM za 10,5 posto.
Krajem 2004. u statistici HZMO-a utvrđena je katastrofalna razlika u prosječnim mirovinama “starih” i “novih” umirovljenika. Mirovina “starih” iznosila je 1.919 kuna, a “novih” umirovljenika 1.488 kuna, što je bila razlika od čak 29 posto. A u odgovoru na moj zahtjev o povećanju AVM- a na Nacionalnom vijeću sam dobio odgovor: „U ZOMO-u ne piše, da u izračun AVM uz mirovinu ulazi i dodatak “100 kn +6%”.
Ministarstvo i na pogrešan način pojašnjava i Zakon o dodatku od 4-27 posto na mirovine “novih” umirovljenika u primjeni od 1. studenog 2007. godine. Osnovni cilj Zakona bio je da spriječi međusobne razlike u mirovinama “novih” umirovljenika zbog sve većeg i različitog obračunskog razdoblja u prijelaznom razdoblju od 1999.-2009., koje se svake godine povećavalo za tri godine. Takva neustavna odredba Zakona je za posljedicu imala, da su za isti staž i istu plaću, mirovine bile sve niže i niže. Dodatkom je spriječena diskriminacija i nejednakost u mirovinama “novih” umirovljenika međusobno, a naravno, da je posredno smanjena i ogromna razlika između “starih” i “novih” umirovljenika s 29 posto iz 2004. na sadašnjih još uvijek velikih 17 posto. Zbog takve još uvijek prevelike razlike u mirovinama pravedno je i nužno povećati AVM za 10,5 posto za 900 tisuća “novih” umirovljenika.
Novi ministar Piletić već je nespretno “zapalio” nade umirovljenika o povećanju mirovina od 10 posto, baš slično, kao što i premijer često ponavlja, kako su u mandatu povećali mirovine za 18 posto. A svi mi, pa i umirovljenici znaju, da je to samo ZAKONSKO USKLAĐIVANJE MIROVINA i nikakvo povećanje. Kakvo je to “povećanje”, najbolje pokazuje podatak: udio mirovina u prosječnoj plaći u listopadu 2016. iznosio je 40,06 posto, da bi sada u ožujku 2022. iznosio 36,26 posto. Taj podatak najbolje pokazuje kuda idu mirovine hrvatskih umirovljenika”, zaključuje Željko Šemper.
Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026
Čvrsti i sigurni koraci: Kako sačuvati zdravlje zglobova, tetiva i hrskavice?
Zglobovima je važna svakodnevna briga, a ne tek kad zaboli. Kretanje, snaga mišića i prehrana čine razliku u očuvanju pokretljivosti.
14:07 11 d 10.11.2026
Mirovina.hr slavi 9. rođendan: Iskoristite akcijsku cijenu za godišnju pretplatu
Povodom 9. rođendana portala pripremili smo posebnu akcijsku cijenu. Cijelu godinu čitajte portal mirovina.hr bez oglasa za 29€, umjesto 89€.
11:58 33 d 19.10.2026
Razgovarali smo s voditeljicom Centra koralja: 'Koraljarstvo je oblikovalo život Zlarina'
Centar koralja čuva baštinu i doprinosi razvoju Zlarina. Koralj nije samo materijal za nakit, nego i dio identiteta otoka, kaže Katarina Gregov.
09:00 21 d 31.10.2026
mirovina.hr zapošljava: Tražimo novinara ili novinarku koji će se pridružiti našem timu
08:19 339 d 17.12.2025
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 368 d 18.11.2025
Učiteljica osmislila hit projekt, učenike potiče na čitanje: Otkriva i 5 naslova u kojima uživaju
Iz želje da učenicima ponovno približi knjigu i čitanje, Mirjana Petrunić je prije 11 godina pokrenula projekt Moja prijateljica knjiga.
09:12 10 h 21.11.2026
Učenica Tena Martinčević odlučila je promijeniti srednju školu. Kako kaže, jednostavan je to korak ako si aktivan učenik i ako se trudiš.
09:12 10 h 21.11.2026
Novi stanovi, ali ne i novi stanari. Primjer iz Dubrovnika otkriva kako se suglasnost za turistički najam ucjenom može osigurati već pri prodaji.
10:25 9 h 21.11.2026
Mala općina prodaje čak 28 nekretnina: Rješavaju se i 6.300 kvadrata šume za 30 tisuća eura
Kupce koji planiraju gradnju vlastitog doma čeka i oslobođenje od komunalnog doprinosa. No oni se moraju obvezati na dugogodišnji život u općini.
10:15 9 h 21.11.2026