Ministarstvo: Zahtjev za povećanjem mirovina od 10 posto nema podloge u činjeničnom stanju
Umirovljeničke udruge prošloga su tjedna u otvorenom pismu šefu Vlade Andreju Plenkoviću postavile tri zahtjeva, među kojima je i izvanredno povećanje mirovina od 10 posto. Pitali smo Ministarstvo rada kako gleda na njihove zahtjeve – umirovljenici nemaju razloga za optimizam.
Ilustracija: Pixabay
Izvanredno povećanje mirovina od 10 posto, povoljnija formula usklađivanja i uključivanje umirovljenika s mirovinama do 1.500 kuna u sustav energetskih vaučera. To su prošloga tjedna umirovljeničke udruge tražile od šefa Vlade. Mi smo resornom Ministarstvu rada poslali upit kako gledaju na njihove zahtjeve i, čini se, da će svi biti odbijeni.
Poručuju kako se kontinuirano prate kretanja u mirovinskom sustavu te se predlažu mjere usmjerene na poboljšanje materijalnog položaja umirovljenika. I dalje stoje pri ideji da se problem niskih mirovina ne može riješiti promjenom načina usklađivanja. Od pozitivnih vijesti ističu kako će se izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2023. godine povećati najniže mirovine. One bi trebale rasti 1,5 posto. Međutim, idemo vidjeti kako su pojedinačno odgovorili na sve umirovljeničke zahtjeve.
Ništa od izvanrednog povećanja mirovina za 10 posto
Evo kako su umirovljeničke udruge argumentirale da se mirovine trebaju povećati za 10 posto:
Povećanje mirovina od 10 posto
Umirovljeničke udruge traže da se najdalje do kraja prvog polugodišta ove godine svim umirovljenima prema Zakonu o mirovinskom osiguranju nakon 1.1.1999. godine mirovine povećaju za deset posto, kao trajna intervencija i povrat duga umirovljenicima koji su za toliko zakinuti tadašnjom mirovinskom reformom. To bi iznosilo povećanje od 308 milijuna kuna mjesečno za 1,14 milijuna umirovljenika.
Iz Ministarstva kažu kako “treba podsjetiti kako je takozvani dug umirovljenicima postojao samo prema umirovljenicima koji su pravo ostvarili na mirovinu ostvarili do 1999. godine i u cijelosti je podmiren putem posebnog Umirovljeničkog fonda HPB “Invest” d.o.o. kroz takozvano obeštećenje i nije osnova za daljnje usklađivanje mirovina kako za stare, tako ni za nove umirovljenike.” Zaključuju kako zahtjev za povećanje mirovina ostvarenih od 1. siječnja 1999. za 10 posto nema podloge u stvarnom činjeničnom stanju.
To objašnjavaju ovako:
“Prva aktualna vrijednost mirovine utvrđena je u skladu s člankom 175. Zakona o mirovinskom osiguranju prema dosegnutoj razini mirovina iz druge polovice 1998. godine. U novom sustavu obračuna mirovina od 1. siječnja 1999. mirovine i starih i novih umirovljenika usklađuju prema istoj prvoj aktualnoj vrijednosti mirovine i dalje se usklađuje prema važećoj formuli za usklađivanje mirovina. Također, za nove umirovljenike je radi ublažavanje razlika između mirovina iz starog sustava obračuna mirovina koji je bio na snazi do 31. prosinca 1998. i novog sustava obračuna donesen Zakon o dodatku na mirovine ostvarene i određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kojemu je svrha, između ostaloga, bila i ublažavanje razlika u odnosu na korisnike mirovina iz starog sustava”, zaključak je Ministarstva rada.
Ništa ni od povoljnije formule usklađivanja
Umirovljeničke udruge tražile su i povoljniju formulu usklađivanja prema kojoj bi usklađivanje iznosilo jednako rastu plaća ili jednako inflaciji. Dodatno, umirovljenici s nižim mirovinama imali bi još povoljniju formulu pa bi im mirovine rasle nešto brže. Danas u usklađivanju sve mirovine rastu za jednak postotak. Evo kako su formulirali zahtjev:
Povoljnija formula usklađivanja
Druga hitna mjera treba biti promjena modela usklađivanja mirovina dva puta godišnje i to na način da se mirovine usklađuju u stopostotnom iznosu povoljnijeg indeksa rasta cijena ili plaća. No, i tu tražimo socijalnu intervenciju na način da se mirovine do 2.000 kuna indeksiraju za 120 posto, a od 2.000 do 4.000 za 110 posto.
Ministarstvo podsjeća da je i sadašnja formula usklađivanja (u omjeru od 70 i 30 posto prema povoljnijem faktoru) relativno nova te da je stupila na snagu s mirovinskom reformom iz 2019. godine.
“Formula je uspostavljena u mirovinskoj reformi, prije COVID krize, i zbog pada gospodarstva uzrokovanog pandemijom nisu značajnije rasle plaće u prethodnom razdoblju te je došlo do značajnog pada BDP-a, prihoda od doprinosa i ostalih općih prihoda i primitaka državnog proračuna, što u ovom trenutku predstavlja dodatni izazov za osiguranje stabilnosti javnih financija, kao i mirovinskog sustava. Stoga je potrebno u idućem razdoblju provesti odgovarajuće analize u pogledu navedenog prijedloga, a potom u skladu s gospodarskim mogućnostima, dodatno razmotriti je li moguće utvrditi drugačije usklađivanje od modela uspostavljenog u reformi 2019. godine”, zaključuju iz Ministarstva.
Ništa ni od energetskih vaučera za umirovljenike
Udruge su tražile da se energetski vaučeri, koji su dobili na vidljivosti u veljači kada je predstavljen paket mjera za ublažavanje posljedica porasta energenata, omoguće i umirovljenicima čije su mirovine do 1.500 kuna. Evo zahtjeva umirovljeničkih udruga:
Vaučeri za umirovljenike
Treći zahtjev je interventne i privremene naravi i to uključivanjem umirovljenika s mirovinama do 1.500 kuna u pravo na mjesečni energetski vaučer do 400 kuna, što trenutno mogu ostvariti samo primatelji nacionalne naknade i zajamčene minimalne naknade.
Vaučeri pokrivaju iznos od 400 kuna mjesečno, mogu se trošiti za plaćanje računa za plin i struju, ali su ograničeni samo na neke skupine. Tako će i ostati.
“Vezano za uključivanje umirovljenika u sustav energetskih vaučera, navodimo kako su Uredbom o kriterijima za stjecanje statusa ugroženih kupaca energije iz umreženih sustava jasno propisani kriteriji tko može imati status ugroženog kupca energenata, a to su korisnik osobne invalidnine kojemu nije osigurana usluga smještaja ili organizirano stanovanje, osoba koja živi u kućanstvu s korisnikom osobne invalidnine, korisnik nacionalne naknade za starije osobe, osoba koja živi u kućanstvu s korisnikom nacionalne naknade za starije osobe, korisnik novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, osoba koja živi u kućanstvu s korisnikom novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, korisnik novčane naknade za civilne stradalnike iz Domovinskog rata, osoba koja živi u kućanstvu s korisnikom novčane naknade za civilne stradalnike iz Domovinskog rata.
Slijedom navedenog, umirovljenici mogu biti obuhvaćeni jedino ako su korisnici jedne od gore navedenih kategorija”, zaključak je Ministarstva rada.
