Umirovljenički problemi ne poznaju granice: Evo što u njima pišu u jednoj susjednoj zemlji

Umirovljenički problemi, čini se nisu univerzalni niti ograničeni samo na jednu državu. Tako barem sugerira izvješće srpske povjerenice za zaštitu ravnopravnosti Brankice Janković koje je u mnogočemu slično izvješću hrvatske pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter. Ipak, treba spomenuti kako su u Srbiji mirovine niže, kao i dostupnost domova te kućne njege, ali je siromašnih – manje.

Čini se kako umirovljenički problemi nisu rašireni samo u Hrvatskoj, već i u susjednim zemljama. Tako je u sklopu izvješća Povjerenice za zaštitu ravnopravnosti Srbije za 2021. godinu objavljen i posebni izvještaj o položaju starijih osoba u kojem se navodi da “u stvarnosti, nemali broj starijih živi u siromaštvu ili riziku da postanu siromašni, neki su izloženi zlostavljanju i zanemarivanju, samozanemarivanju, nepoštovanju, marginalizaciji, pa i svođenju na stvar”, prenosi Direktno.rs.

Prema popisima stanovništva, i u Hrvatskoj i u Srbiji, stariji od 65 godina čine više od 20 posto ili jedne petine populacije. Gotovo pa jednaka izvješća o diskriminaciji starijih osoba pišu hrvatska pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter i srpska joj kolegica Brankica Janković. U obje je zemlje, da skratimo, diskriminacija osoba treće životne dobi povezana s materijalnim statusom, spolom, mjestom življenja, pa čak i s bolešću ili invaliditetom.

– Vidimo takve primjere, na žalost, kada kod prijema u dom za starije ugovor o smještaju ne potpisuje starija osoba koja postaje njihov korisnik, već osoba u njihovoj pratnji, neovisno o njihovoj volji. Ipak, naše istraživanje o percepciji i pojavama diskriminacije, u kojem smo istraživali i stupanj predrasuda i stereotipa, pokazalo je da su oni u odnosu prema starijima u padu, što je pozitivno. No, i dalje čak svaka četvrta osoba misli da su starije generacije puno manje sposobne od mlađih, što pokazuje da je ovaj stereotip, kao i općenito ageizam, i dalje raširen, upozorila je Tena Šimonović Einwalter u nedavnom razgovoru za Mirovina.hr povodom Svjetskog dana svjesnosti o zlostavljanju starijih osoba, koji možete pročitati ovdje.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Brankica Janković ističe da se takve stvari događaju i u Srbiji. Najčešće je riječ o tome da mnogi percipiraju starije kao nesposobne za donošenje racionalnih odluka, ne poštuju njihov autoritet, podcjenjuju ih i smatraju ih teretom za društvo.

Gerontodomaćice i u susjedstvu

Dok je u Hrvatskoj pokrivenost domskim smještajem svega 3,43 posto, u Srbiji je ona manje od 0,8 posto. Uz to, povećava se broj korisnika mjera poput pomoći u kući,, pa i gerontoloških centara, iako je u susjednoj nam zemlji obuhvat puno niži nego u Hrvatskoj.

Kao i kod nas, i u Srbiji postoji mjera “pomoći u kući” koji počiva na radu gerontodomaćica. Dok je projektom “Zaželi” u cijeloj Hrvatskoj zaposleno nekoliko tisuća žena starijih od 50 godina, koje su samo u trećoj fazi projekta skrbile o 24.000 osoba, u Srbiji se ova mjera provodi u manje od polovice jedinica lokalne samouprave.

– Većina starijih osoba kojima je neophodna pomoć, oslanja se na osobne mreže. Iako je ovo najčešće pružana usluga socijalne zaštite, podaci iz 2016. godine pokazuju da je samo 1,5 posto starijih pokriveno javnom institucionalnom njegom, uslugom dnevnog boravka ili uslugama pomoći u kući te da su liste čekanja duge u većim gradovima. Privatne institucije su sveprisutnije, međutim, većina stanovništva ne može si priuštiti njihovu skrb, stoji u Projekciji siromaštva starijih beogradskih Centara za demokraciju.

Niža najniža mirovina, ali je prima manje ljudi

Već ranije smo pisali kako je 32,4 posto starijih Hrvata u riziku od siromaštva. U susjednoj Srbiji je, prema analizi Centra za demokraciju, u 2022. godini stopa siromaštva starijih osoba bila viša od 12 posto, što je dvostruko više nego u pretpandemijskom razdoblju. Razlozi su isti kao i ovdje – koronakriza i inflacija.

Trenutna je prosječna mirovina u Hrvatskoj 412,99 eura, dok je u Srbiji oko 37.800 dinara (322,39 eura). Najnižu mirovinu kod nas prima 23,22 posto umirovljenika, odnosno njih gotovo 285.000. U Srbiji je ta brojka oko 14 posto. No, ovdje je najniža mirovina 287,12 eura, dok je u Srbiji 156,96 eura.

Stoga je povjerenica za ravnopravnost Srbije zaključila isto što i naša pučka pravobraniteljica – niske mirovine i visoka inflacija ne ostavljaju puno prostora za dostojanstven život. Uz to, u obje zemlje treba učiniti mnogo kako bi se smanjila diskriminacija starijih osoba.