Povećavaju se naknade za bolovanje: Pogledajte što se još mijenja u zdravstvu

U Saboru su izglasane izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Proširen je popis osoba koje su izuzete od obveze javljanja HZZO-u jednom u tri mjeseca. Povećane su naknade za bolovanje, a sada će roditelji koji brinu za bolesno dijete do sedme godine života moći primati punu plaću. Ukinut je i pripravnički staž za brojne zdravstvene struke, a izmijenjeni su i uvjeti za obavljanje prakse u privatnim ordinacijama.

U Saboru su većinom glasova izglasane promjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Izmjene stupaju na na snagu 1. kolovoza, a prihvaćen je amandman zastupnika Mosta Ante Kujundžića. On je tražio da se proširi popis osoba izuzetih od obveze javljanja Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) jednom u tri mjeseca.

Zakonom propisane iznimke od obveze javljanja HZZO-u jednom u tri mjeseca su osobe na rodiljnoj i roditeljskoj potpori, osobe koje zbog zdravstvenog ili drugog stanja nisu u mogućnosti pristupiti, osobe koje imaju status osobe s invaliditetom trećeg i četvrtog stupnja. Sada se tom popisu dodaju i samohrani roditelji s djecom do sedam godina, kao i osobe koje skrbe za teško oboljelog člana obitelji, za roditelje, braću i slično, na što je apelirala pučka pravobraniteljica, o tome smo pisali ovdje. Po novom tom popisu se dodaju i učenici i studenti koji su u postupku ponovnog upisa.

Povećanje naknada za bolovanje

Izmjene zakona donose povećanje i najnižeg mjesečnog iznosa naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad sa 110 na 353 eura, odnosno najveći mjesečni iznos s 565 na 995 eura. Na 353 eura povećana je i naknada osiguranicima koji nemaju devet mjeseci neprekidnog radnog odnosa ili 12 mjeseci s prekidima posljednje dvije godine, a završili su na dugotrajnom bolovanju.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Omogućuje se i plaća od 100 posto od osnovice za njegu oboljelog djeteta do sedme godine života, a naknada za troškove prijevoza u zdravstvene svrhe utvrđuje se u visini 0,025 posto od proračunske osnovice po kilometru, između adrese osobe i ugovornog subjekta Zavoda ili ustanove u inozemstvu. Klub Možemo! je predložio zaključak po kojem bi se Vlada obvezala da u roku od 60 dana predloži izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i omogući plaćanje prekida trudnoće u cijelosti. Međutim, zaključak nije prihvaćen.

Promjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti

Sabor je po hitnoj proceduri donio i izmjene Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Pa se tako sada ukida pripravnički staž za zdravstvene radnike, a uvode se stroži postupci protiv radnika koji imaju kaznenu prijavu protiv spolne slobode i zlostavljanja djece. Ovim izmjenama su također postroženi uvjeti za obavljanje privatne prakse u ordinaciji. Broj liječnika koji rade u mirovini sve je više, više o tome pisali smo ovdje.

Protiv zdravstvenih radnika koji pružaju zdravstvenu zaštitu i sudjeluju u dijagnostici i liječenju ne smije se voditi kazneni postupak i ne smiju biti pravomoćno osuđeni za kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta sukladno Kaznenom zakonu. U slučaju da je radnik pravomoćno osuđen za neko od tih kaznenih djela, poslodavac mu mora otkazati ugovor o radu. Cilj ovih izmjena je dodatno zaštititi pacijente i osigurati da osobe pod kaznenom sumnjom ne rade u zdravstvu.

Ukidanje pripravničkog staža

Ukinuto je obavljanje pripravničkog staža te polaganje stručnog ispita za: primalju – asistenticu, fizioterapeutskog tehničara, prvostupnika fizioterapije, zdravstveno-laboratorijskog tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarnog inženjera, sanitarnog tehničara, prvostupnika radne terapije, prvostupnika radiološke tehnologije, dentalnog tehničara, dentalnog asistenta i farmaceutskog tehničara.

Ta zanimanja više neće imati obvezu obavljanja pripravničkog staža ni polaganja stručnog ispita. Iako je ukinut pripravnički staž i polaganje stručnog ispita, zdravstveni radnici koji prvi put počinju raditi u struci mogu raditi pod nadzorom najdulje tri mjeseca. Sabor je odbio prijedlog zaključka kluba SDP-a da se prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti uputi u redovan postupak. Kao razlog je navedeno da se nisu stekli uvjeti propisani Poslovnikom Hrvatskog sabora za donošenje tog zakona po hitnom postupku.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.