Može li kuhano vino pomoći kod prehlade? Nutricionistica otkriva što je mit, a što istina

Kuhano vino s aromom cimeta, klinčića i citrusa tradicionalno je zimsko piće u našim krajevima. Osim što je ukusno  i grije tijelo, neki vjeruju da pomaže i kod prehlade. Razgovarali smo s nutricionisticom Angelinom Paić o tome može li kuhano vino zaista pomoći kod prehlade, koliko alkohola ostaje nakon kuhanja i koliko je rizično za starije ljude, a posebno za one koji redovno koriste lijekove.

Krenuo je advent, što znači da na sve više mjesta možete osjetiti ugodan miris kuhanog vina. Zima je i sezona prehlada, a postoji narodno vjerovanje kako upravo kuhano vino može pomoći. O tome smo razgovarali s nutricionisticom Angelinom Paić, diplomiranom inženjerkom prehrambene tehnologije.

Tradicija, ali ne i lijek

Ne postoje medicinski dokazi da kuhano vino ublažava virusne infekcije. Iako toplina napitka može kratkotrajno opustiti mišiće i dati osjećaj ugode, to nije terapijski učinak. Naime, to je fizikalni efekt toplog napitka, koji biste dobili i od čaja. Prema tome, kada je kuhano vino u pitanju radi se o tradiciji i osjećaju ugode, a ne o dokazanoj zdravstvenoj intervenciji, poručuje nutricionistica Paić.

– Nutritivno gledano, kuhano vino ne spada među napitke koji donose značajne koristi. To je prije svega aromatizirani alkoholni napitak. Bioaktivni spojevi iz cimeta, klinčića ili citrusa (polifenoli, eterična ulja) prisutni su, ali u koncentracijama koje su premale da bi imale mjerljiv fiziološki utjecaj. Šećer dodatno povisuje energetsku vrijednost napitka i time doprinosi ukupnom energetskom unosu. Ali hrana i piće nisu samo ‘nutrijenti po tablici’. Postoje i trenuci užitka, druženja i ugode u kojima ovakvi napici imaju svoju socijalnu i emocionalnu funkciju – i to je također dio realnog, održivog pristupa prehrani, rekla nam je nutricionistica Paić.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Kuhano vino i lijekovi

Starije bi osobe trebale biti oprezne kad je u pitanju kuhano vino. Nutricionistica Paić navodi da je razlog tome to što starije osobe sporije razgrađuju alkohol, imaju veću osjetljivost na pad krvnog tlaka, imaju povećan rizik od dehidracije i može doći do interakcije s lijekovima. Ističe da umjerena količina, odnosno jedna šalica, može biti prihvatljiva za osobe bez kontraindikacija, ali ne postoji nikakva specifična korist. Dodaje da sigurnost ovisi o individualnom zdravlju i terapiji. Podsjetila je i što se događa kod interakcije lijekova i alkohola.

– Alkohol može pojačati učinak antihipertenziva koji snižavaju tlak, može pojačati učinak antikoagulansa (npr. varfarin) koji se koriste za sprječavanje zgrušavanja krvi. Alkohol također može interferirati s hipoglikemicima i inzulinom, povećati sedaciju s benzodiazepinima, antidepresivima, opioidima, kao i utjecati na metabolizam lijekova preko jetrenih enzima (CYP450). Ljudima na terapiji treba naglasiti da je kuhano vino i dalje alkohol, poručuje nutricionistica Paić.

‘Mit je da sav alkohol ispari’

Svi znaju da kuhanjem vina alkohol isparava, ali Paić navodi da je mit da sav alkohol ispari. Stvarni gubitak alkohola ovisi o vremenu kuhanja i temperaturi. Ako se vino zagrijava, ali bez dugog vrenja, ostaje između 70 do 85 posto početnog alkohola. Čak i nakon 30 minuta kuhanja može ostati oko 25 posto alkohola. Zbog toga nutricionistica Paić naglašava da je kuhano vino i dalje je alkoholni napitak. No, naglašava da nema smisla stavljati kuhano vino u kategoriju dobrog ili lošeg. Uporaba droga i alkohola među starijima sve je veći javnozdravstveni problem, više o tome pisali smo ovdje.

– U prehrani ništa ne funkcionira crno ili bijelo – važni su kontekst, količina i osoba koja ga konzumira. Jedna je stvar mala šalica u društvu, uz adventsku atmosferu i obrok zdrave osobe, a sasvim druga svakodnevno ispijanje, veće količine ili kod osoba s nekom dijagnozom koja konzumira lijekove, rekla nam je nutricionistica Paić.

Med i šećer se ponašaju isto u kuhanom vinu

Kuhano vino se najčešće zaslađuje šećerom, ali ako ga zamijenite za med, nećete dobiti ‘zdraviju’ verziju. Paić objašnjava da med sadrži određene fenole i enzime, ali kod zagrijavanja iznad 60 Celzijevih stupnjeva većina tih spojeva degradira. Naime, u kuhanom vinu med se ponaša jednako kao šećer, odnosno izvor glukoze i fruktoze. Med možete dodati u kuhano vino ako vam je tako ukusnije, ali ne nosi dodatnu zdravstvenu vrijednost u ovom kontekstu. Umirovljenik Stjepan tvrdi da  tajnu dobrog imuniteta duguje jedenju meda i svojim pčelama koje ga proizvode, više o njemu pisali smo ovdje. Nutricionistica Paić je objasnila kakav rizik kuhano vino ima za dijabetičare.

– Ovdje su dvije ključne stvari: alkohol i šećer. Kuhano vino s dodatnim šećerom može izazvati brži porast glukoze. Uz to, alkohol može uzrokovati kasniju hipoglikemiju, posebno ako osoba uzima određene antidijabetike. Jedna manja čaša (jedan decilitar), uz obrok i bez dodatnog šećera, načelno je prihvatljiva osobama koje imaju stabilnu glikemiju – ali nikako na prazan želudac i nikako bez procjene svoje terapije. Za osobe s loše reguliranim glikemijama, neuropatijom, bolestima jetre ili bubrega – bolje je izbjegavati, savjetuje nutricionistica Paić.